Važne izmjene

Novosti iz komunalnog zakona: Gradonačelnici bi svoju policiju

08.02.2018.
u 14:50

Prijedlog zakona dao je veće ovlasti komunalnim redarima koji će ubuduće moći legitimirati građane, no gradonačelnici traže da oni prerastu u gradsku policiju.

U sjeni rasprave o poreznom statusu komunalne naknade, od koje se godišnje prikupe oko dvije milijarde kuna, ispod radara prolaze nove odredbe o komunalnim redarima. Prema Vladinu Prijedlogu zakona o komunalnom gospodarstvu, koji se već nalazi u saborskoj proceduri, komunalni će redari ubuduće dobiti šire ovlasti.

Jedna od njih je da će komunalni redar dobiti ovlast da legitimira građane pa će mu svi za koje procijeni da su prekršili pravila o komunalnom redu morati pokazati osobne iskaznice ili neke druge isprave. Dosad su kod legitimiranja “prijestupnika” redari imali najmanje problema s identitetom vozača jer su do vlasnika vozila dolazili preko registracijskih pločica.

Izmicali su im, međutim, vlasnici pasa koji su na primjer svoje pse vodili bez lajne ili nisu čistili za njima jer ih nisu mogli legitimirati bez prisutnosti policije. Povrh te odredbe, koja je već ugrađena u prijedlog zakona, Udruga gradova, na čijem je čelu HDZ-ov gradonačelnik Zaprešića Željko Turk, traži da komunalni redari prerastu u gradske policajce!

1/4

Udruga gradova pripremila je prijedlog da se komunalno redarstvo preimenuje u gradsku policiju “jer je taj naziv primjereniji poslovima koji su mu stavljeni u nadležnost, a i psihološki bi olakšao provedbu mjera propisanih prijedlogom zakona”. Inicijativu za preoblikovanje komunalnog redarstva u gradsku policiju jednoglasno je prihvatila skupština Udruge gradova, koja broji 125 od 128 gradova u RH, u studenome 2017. godine.

Odore i službene iskaznice gradske policije bile bi unificirane za cijelu zemlju, s pripadajućom oznakom grada. Osim što bi dobio ovlast da pregleda osobne isprave i utvrdi identitet stranke, komunalni redar, prema prijedlogu zakona koji je u saborskoj proceduri, imao bi pravo stupiti na okućnicu i ući u dvorište zgrade ili druge građevine, zatim na šumska, poljoprivredna i druga zemljišta bez obzira na njihovu namjenu te ih pregledati. Također, redar može narediti vlasniku, odnosno korisniku da u nužnom opsegu ukloni drveće, drugo raslinje, životinje i druge stvari ako ometaju obavljanje pregleda.

Nadalje on može uzimati izjave od odgovornih osoba radi pribavljanja dokaza o činjenicama koje se ne mogu izravno utvrditi, kao i od drugih osoba nazočnih nadzoru, prikupljati dokaze i utvrđivati činjenično stanje na vizualni i drugi odgovarajući način (fotografiranjem, snimanjem kamerom, videozapisom i sl.). Uz izricanje mandatnih kazni na samom mjestu, komunalni redar ima pravo i obvezu podnijeti optužni prijedlog, odnosno kaznenu prijavu za kršenje zakona, a za posao redara obvezna je četverogodišnja ili petogodišnja srednja škola.

Inače, Prijedlog zakona o komunalnom gospodarstvu Vlada je prihvatila sredinom prosinca i uputila ga u saborsku raspravu, a tek ovih dana ministar graditeljstva Predrag Štromar kaže da će do drugog saborskog čitanja, koje se planira provesti do godišnjih odmora, biti još nekih važnih promjena. Jedna od njih tiče se i komunalne naknade, koja je trebala prerasti u porez na nekretnine. Prijedlog zakona uglavnom je precrtao postojeće rješenje, no ministar Štromar kaže da će u konačnoj zakonskoj verziji preuzeti neke od prijedloga propalog zakona o porezu na nekretnine. Oni koji žive u novijim i kvalitetnijim nekretninama plaćali bi višu komunalnu naknadu od onih koji žive u starijima. 

Komunalna naknada – veća davanja za novije stanove 

Građani koji žive u novijim i kvalitetnijim nekretninama plaćali bi višu komunalnu naknadu. Starijim bi nekretninama koeficijent bio 0,8 ili 0,9, a novijima 1,1 posto, što znači da bi obveze za zgrade sagrađene u prošlom stoljeću bile 10 do 20 posto niže od postojećih, a novijima bi poskupjele 10 posto. Propali porez na nekretnine imao je slične koeficijente – od 0,8 do 1,2, no on je pravio razliku i po namjeni nekretnine.

– Želimo da oni koji su siromašniji, koji imaju lošiju nekretninu, plaćaju manje, a oni koji imaju bolju, da plaćaju više. Bit će različiti koeficijenti i s obzirom na lokaciju – kazao je Štromar, koji zasad ne otkriva ključne informacije kao što su godina gradnje, namjena prostora i slično.

Inače, lokalne su vlasti nastavile sređivati vlastite baze o nekretninama.

Prihvati li se zakon ove godine, njegova se primjena očekuje od siječnja 2019. godine. Također, lokalne vlasti traže da slobodno raspolažu prihodima od komunalne naknade te se u zaštiti svojih prava na upravljanje javnim sredstvima pozivaju na odluku Ustavnog suda iz srpnja 2017. godine.

Komentara 33

Avatar petrolio
petrolio
15:16 08.02.2018.

ovo je strašno, suludo i jako jako opasno! lokalni šerifi imat će vlastitu policiju kojima će zapovijedati!!? pa ovo je strašno i prestrašno!!! a još luđa ideja je naplata komunalne naknade ide prema starosti nekretnine, iako će se ista uslugaa (održavanje zelenila, plaćanje javne rasvjete, održavanje prometnica i sl), pružati i za stanare jedne i druge kuće u istom opesgu!?! ovo je i protuustavno!!! nikad dosad nisam mislio dati glas za živi zid, ali sada HOĆU jer ovo je banditizam kakav pravo do sada nije vidjelo!

AI
airforceone99
15:08 08.02.2018.

čitam na drugim portalima nebulozni nezakoniti prijedlog da će nam komunalni redari moći ulaziti u dvorište kako bi utvrdili jesmo li prekršili zakon??? dakle policija ne smije ući u ničije vlasništvo bez naloga, zbog nepovredivosti doma, a komunalni redar će moći? pa ne da ću nabaviti psa, nabaviti ću medvjeda pa neka slobodno uđu!

Avatar Mrki medvjed
Mrki medvjed
15:08 08.02.2018.

Znači to bi bila Gradska milicija, koja bi lako mogla prerasti u Šerifovu ili stranačku miliciju, ovisno o kojem bi se gradu radilo. Demokracija sa sve manje ljudskih prava i sloboda!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije