Važno je napraviti razliku između ljudi koji nemaju nikakve znatnije zdravstvene smetnje i kroničnih bolesnika koji se moraju držati uobičajene terapije i uputa svojih liječnika u odnosu na njihovu bolest. Dakle, zdravi ljudi trebaju u organizam unositi dnevno dvije do tri litre neke tekućine. Nije najpoželjnije da to bude samo voda jer kažemo da voda ispire organizam te može pokupiti neke minerale što prilikom ovako visokih temperatura nije najidealnije – upozorava Olja Martinić. Kada govorimo o količini unesene tekućine, tu treba zbrojiti i kavu, kiselo mlijeko, juhu, jogurt... Osim vode, idealno bi bilo piti rashlađeni običan biljni čaj (od metvice, koprive i sl.) ili rashlađeni biljni kompot koji može biti od breskve, višnje, kruške, jabuke...
– Kompot treba skuhati u dosta vode i čim se ohladi, vrlo je ukusan. Dobrog su okusa i vode koje su mineralizirane, a to znači da je u vodu dodano ili neko ocijeđeno voće ili sadržaj povrća. Te su vode iznimno popularne, recimo s mentom, limunom i narezanim krastavcima – otkriva nam jednostavan način hlađenja organizma nutricionistica Martinić.
Upozorava kako osobito oprezne moraju biti osobe koje imaju zdravstvene smetnje i na stalnoj su terapiji. – Ako uzimate svoju terapiju i pritom se "nalijete većom količinom vode ili soka", možete napraviti mali disbalans i zaista je jako važno nadoknaditi magnezij, natrij, kalij... To možemo postići unosom dvije zdjelice raznih salata dnevno. Može to biti zelena ili neka druga sezonska salata, a tako ćemo osigurati dovoljnu količinu minerala koje moramo nadoknaditi – preporučuje Olja Martinić.
Posebnu pozornost treba posvetiti djeci i osobama koje su starije životne dobi. – Za njih je životno važno uzimanje dovoljne količine tekućine. Kod starijih ljudi preporučujem da svako jutro uzmu jednu bocu, napišu datum i odrede koliko do kraja dana trebaju popiti. Zašto? Oni nerijetko nemaju dovoljno izražen osjećaj za žeđ i može se dogoditi da dehidriraju jer gube velike količine tekućine putem kože, disanjem i na druge fiziološke načine. Umjesto žeđi, osjete kronični umor i ne prepoznaju ga kao simptom manjka tekućine. Zato je kod starijih ljudi najbolje da si ujutro zadaju zadatak što i koliko trebaju tijekom dana uzeti i toga se treba držati – poručuje Olja Martinić.
POVEZANI ČLANCI:
Uz balans unosa raznih tekućih sadržaja, uspjet ćemo nadoknaditi ono što gubimo za održavanje naše termoregulacije. – Hladimo se na razne načine, znojenjem, disanjem i sl. pa moramo postići ravnotežu. Nije teško tijekom dana uzeti dovoljnu količinu tekućine. Ne treba praviti velike razmake, a nije dobro ni svakih pola sata unositi tekućinu. Ako osjetimo malaksalost, tremor mišića, otežano disanje, ubrzani puls treba se hitno povući u hlad i potražiti pomoć u zdravstvenoj ustanovi – upozorava Martinić.
Što se tiče prehrane, preferira mediteransku i naglašava kako treba jesti ono što sada sazrijeva. Preporučuje bar tri porcije voća dnevno. – Što se tiče količina, ako je to jagoda, onda je to jedna šalica. Ako govorimo o pojedinačnim voćkama, preporuka je jedna jabuka ili jedna kruška. Što se tiče lubenice, preporučene su za obrok dvije kriške. I termički neobrađeno povrće, a to su salate, trebale bi svakoga dana biti na našem jelovniku – kaže Martinić i naglašava da se te preporuke nikako ne odnose na ljude koji su kronični bolesnici. Oni imaju svoju terapijsku listu i preporuke svoga liječnika i moraju ih slijediti.
Iako smo suočeni i s velikim oscilacijama, prvo visoke temperature pa onda nevrijeme, Martinić kaže da zdravi ljudi s tim ne bi trebali imati problema. – Kronični bolesnici često imaju stres na takve promjene. Tu nema pomoći. Oni moraju ostati kod kuće i čekati da se tlakovi i temperatura uravnoteže. Čak se u svijetu za određene kardiovaskularne pacijente, ljude koji su imali operacije na mozgu i sl., predlaže bolovanje, što je opravdano da se za vrijeme ekstremnih oscilacija ne izlažu naporima – kaže Olja Martinić.
GALERIJA Krenuo je toplinski val: Ovih 15 namirnica će vas rashladiti i hidrirati
