Očekivano je trajanje života u Hrvatskoj pri rođenju za oba spola 74,65 godina, što je godinu i pol dulje nego u 2000. Žene žive dulje i za njih je očekivano trajanje života 78,1 godina, a za muškarce 71 godina. U usporedbi s gospodarski razvijenim zemljama, hrvatski građani žive kraće četiri do pet godina, dvije godine kraće od Slovenaca, ali godinu i pol dulje od stanovnika zemalja srednje i istočne Europe.
Uz očekivano trajanje života, među najznačajnijim pokazateljima zdravstvene skrbi je perinatalna smrtnost. Perinatalni mortalitet u Hrvatskoj je od 2000. na 2001. s gotovo 10 pao na 7,3 na 1000 rođene djece s više do 1000 grama porođajne težine. Ipak, koliko u ovom području još ima prostora za organizacijsko i stručno poboljšanje, jasno je i po tome što je u Sloveniji perinatalna smrtnost malo iznad 4 na 1000 novorođene djece, a u Finskoj čak ispod 4. Hrvatska je bolja od zemalja srednje i istočne Europe, gdje na 1000 novorođenčadi umire desetero djece.
Hrvatska ima dobro epidemiološko stanje zaraznih bolesti zahvaljujući dobrom dugogodišnjem provođenju programa cijepljenja, tako da je pobol većine zaraznih bolesti, tuberkuloze, difterije, tetanusa, hripavca, rubeole, ospica, zaušnjaka, polija, reduciran od 87 do 100 posto.
Iako su zloćudne bolesti na drugom mjestu uzroka smrtnosti naše populacije, za prijevremeno umiranje i najveći broj izgubljenih godina života krivac je rak. U 2001. godini bilo je 21.000 od raka novooboljelih, a umrlo je 11.700 ljudi. Bolest im je oduzela ukupno 87.620 godina života i u prosjeku svaki od njih živio je 7,5 godina manje u odnosu na očekivano trajanje života. Smrt 26.542 osobe od kardiovaskularnih bolesti, što je čak 53,56 posto u ukupnom mortalitetu, oduzela je svakom od njih u prosjeku tri godine života ili ukupno 81.594 godine. Na prvom su mjestu uzroka smrti od ozljeda samoubojstva - u 2001. godini bila su 882 slučaja suicida.
Uz stanje o zdravlju nacije, u opsežnom i detaljnom izvješću Ministarstva zdravstva o stanju reforme od 2000. do 2003. godine navode se promjene u bolničkom sustavu i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kojima bi se trebala ostvariti veća dostupnost zdravstvene zaštite. Uz dostupniju zdravstvenu zaštitu, smanjenje lista čekanja za različite zahvate, cilj je reforme i jačanje preventivne zdravstvene zaštite, što se temelji na javnozdravstvenim akcijama.
Uz poznatu nacionalnu kampanju o štetnosti pušenja, Ministarstvo zdravstva osnovalo je i Povjerenstvo za promicanje pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti za pripremu kampanje o važnosti odnosa svakog pojedinca prema vlastitom zdravlju. Naime, istraživanja bilježe da od pretilosti kao čimbenika zdravstvenog rizika pati u nas 31 posto muškaraca i 15 posto žena. Tjelesnom aktivnošću bavi se samo 17 posto muškaraca i 4,3 posto žena od 18 do 65 godina. Dvije temeljne poruke koje će, vezano za promicanje redovitog pijenja vode, Ministarstvo plasirati u medijskoj kampanji jesu: "Pijte litru i pol vode na dan" i "Voda mora biti dostupna", a za promicanje tjelesne aktivnosti "Vježbajte pola sata na dan".
Diana Glavina
