Jučerašnji posjet ruskog predsjednika Vladimira Putina Budimpešti uzvratni je susret za prošlogodišnji Orbánov posjet Moskvi, ali i pokazatelj kako Rusija Mađarsku smatra glavnim saveznikom Rusije unutar Europske unije. Orbán Putinu treba radi ukidanja ekonomskih sankcija koje su uveli EU i SAD protiv Rusije kao odgovor na aneksiju Krima 2014.
Dolaskom Donalda Trumpa u Bijelu kuću, mijenja se situacija i u Europi. Ovaj, četvrti susret ruskog i mađarskog premijera ima posebno značenje zbog novog američkog predsjednika, kazao je mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó.
– Do sada kada smo htjeli poboljšati bilateralne odnose s Moskvom, nailazili smo uvijek na pritiske da to ne učinimo koji su stizali iz SAD-a i EU. Sada smo sigurni kako Washington neće stvarati prepreke – rekao je Szijjártó.
Bez pritisaka SAD-a
Putin rijetko putuje, a posebno ne u zemlje EU. Sada je otišao u Budimpeštu koja se osjeća osnaženom u svojoj nacionalističkoj politici nakon ulaska Trumpa u Bijelu kuću. Putin je došao euroskeptičnom Orbánu, koji bi mogao u Bruxellesu čak postaviti veto na produžetak sankcija Rusiji, tim više ako Trump djelomično ili potpuno ukine američke sankcije Moskvi. Mađarska je, navodno, izgubila 6,5 milijardi eura izvoza Rusiji zbog sankcija.
– Politika sankcija nije učinkovita, prema našem mišljenju – rekao je Szijjártó. Orbán drži i kako će moći nastaviti svoju politiku zatvaranja granice izbjeglicama, ali i usta novinarima. Budimpeštanski razgovori Putin – Orbán znače i nove ekonomske sporazume. Izgradnja nova dva nuklearna reaktora u Paksu, u središtu Mađarske, povjerena je ruskoj tvrtki Rosatom, koja će biti plaćena ruskim kreditom od 10 milijardi eura. U Budimpešti je potpisan program suradnje za razdoblje 2017.-2022., a u odnosima Rusije i EU, Mađarska igra pozitivnu ulogu – kazao je Putinov savjetnik Juri Ušakov.
Pozitivnu, dakako, za Rusiju. Razgovara se i o međunarodnoj situaciji, a posebno o Ukrajini u svijetlu posljednjih događaja u Avdiivki, gradu na istoku zemlje, gdje je posljednjih dana pojačana napetost između ukrajinskih snaga i milicija samozvane republike Donjeck. Zna se što Rusija traži od Mađarske, a što bi Budimpešta mogla dobiti kao protuuslugu? U budućnosti bi Mađarska mogla biti opskrbljena plinovodima Nord Stream i Turkish Stream.
– Naši mađarski partneri bi se ubuduće mogli povezati s novim kanalima energetske opskrbe koje razvija Gazprom preko Nord Streama i Turkish Streama“, objasnio je Ušakov. Putin treba Orbanov glas u EU, a ostaje pitanje koliko je mađarski premijer time ojačan u Europi?
Predizborna podrška
Istovremeno, njemačka kancelarka Angela Merkel doputovala je u Tursku gdje se u Ankari sastala s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom. Naime, Merkel je stigla u Tursku nekoliko mjeseci prije važnih izbora u Njemačkoj i Turskoj gdje Erdoğan u travnju očekuje na referendumu izglasavanje reforme koja bi ojačala njegove ovlasti. S druge strane, Merkel pak već gleda prema parlamentarnim izborima u rujnu koje će zasigurno obilježiti pitanje migranata i odnosi s Ankarom s obzirom na to da u Njemačkoj živi tri milijuna građana turskog podrijetla. Poznato je da su odnosi Ankare i Berlina, dva stupa NATO-a, znatno pogoršani nakon pokušaja državnog udara s ciljem svrgavanja Erdoğana u srpnju nakon kojeg su uslijedile čistke čiji opseg zabrinjava Europu.
Analitičari su uvjereni da je cilj posjeta Angele Merkel pokušaj ublažavanja napetosti u vezi sporazuma s Ankarom o sprečavanju priljeva migranata u Europu, a koji se pokazao upitnim po pitanju djelotvornosti i dugoročne održivosti, što bi za nju moglo biti kobno, jer poznato je da je zbog politike otvorenih vrata migrantima u Njemačkoj drastično pala popularnost kancelarke Merkel, te bi bilo kakav priljev migranata za nju zasigurno značio gubitaka izbora.
S druge strane, oporba, i njemačka i turska, posjet kancelarke Merkel Erdoğanu tumači isključivo kao podršku „sultanu koji je ubio demokraciju“. Merkel je nakon sastanka samo kratko rekla kako je oporba dio demokracije, te kako je sa turskim predsjednikom razgovarala o važnosti slobode izražavanja kao i o slobodi medija.
mađari vode politiku u korist svojih državljana. naši recimo suprotno, oni, kao i bugari, npr., vode politiku za druge zemlje. i još se hvale blokiranjem ruskih investicija kod njih! dal su zauzvrat dobili tolko američkih investicija? nisu. pa onda, ua, u čemu je zapreka da zemlja vodi svoju politiku? mađari će imati jeftinu el. energiju, što je krucijalno za investicije, stabilnost, općenito za biznis. biti dobar sa svima s kojima imaš zajedničke interese, e to je domaći političar. mi imamo strane političare.