U vremenu u kojem je internet postao nužnost koja olakšava život i komunikaciju, Hrvatska se nalazi na začelju u EU kad je riječ o korištenju interneta među građanima u dobi između 65 i 74 godina.
Kod nas se, prema podacima Eurostata, internetom lani koristilo samo 17% starijih građana, koji se služe e-mailom, na internetu čitaju vijesti i pronalaze korisne informacije, te sudjeluju na društvenim mrežema.
Po informatičkoj pismenosti lošiji od nas su samo Grci, Ciprani te Bugari i Rumunji. No, u skandinavskim zemljama Danskoj, Švedskoj, Finskoj, te Luksemburgu, Nizozemskoj... više se od dvije trećine starijih građana koristi internetom.
“Pa što će to vama”
Lošiji smo i od prosjeka Unije u kojoj se 42% stanovništva u dobi od 65 do 74 godine služi internetom. Na nizak postotak korisnika interneta kod nas utječe i to što trećina građana, ili njih 773.489, ima završenu samo osnovnu školu. Sveučilišnoj profesorici psihologije u mirovini Mirjani Nazor korištenje interneta znači jako puno:
– Na njemu se informiram, pa ne moram kupovati nekoliko novina. Preko interneta komuniciram e-mailom i dolazim do informacija za svoje stručne članke, jedino nisam ljubitelj Facebooka. Informatičkog znanja imam baš koliko mi treba – kaže dr. Nazor. Na slabo korištenje interneta među starijima, smatra, utječu i predrasude zbog kojih se stariji isključuju iz novih dostignuća bilo da sami misle da to nije za njih ili im okolina kaže: “Pa što će to vama.” Poznaje dosta ljudi koji se u dobi od 80 godina služe internetom te starijih sugrađana koji s djecom i unucima u Americi i Europi komuniciraju preko Skypea.
– Dok u gradovima još imamo informatičkih tečajeva za umirovljenike, na selima su ljudi zapostavljeni. Mislim da bi osnovno o korištenju interneta trebalo naučiti ljude po selima, slabo naseljenim područjima i otocima, na kojima su odsječeni od kopna. Prenošenje informacija može biti od životne važnosti – ističe Nazor. Prema podacima Eurostata, građani u EU u dobi od 65 do 74 godine internetom se uglavnom koriste za slanje i primanje e-maila (86%), pronalaženje informacija o proizvodima i uslugama (79%), dok 60% građana čita vijesti na internetu, a online kupuje tek njih 42%.
Stari kompjutori u školi
Stanovnici baltičkih zemlja Litve, Letonije i Estonije najviše se internetom služe za čitanje vijesti. Mali postotak korisnika interneta među starijima govori i o obrazovanju, informatičkoj pismenosti, ali i o standardu, slaže se i sociologinja Sonja Podgorelec.
– Problem je plaćati internet pa je njegovo korištenje i pitanje standarda i osiromašenja građana, ali i nespremnosti starijih da uče o novim tehnologijama. Kod nas je informatička pismenost slabija i u drugim dobnim skupinama, ne samo među starijima. Svjedoci smo da su neke škole savršeno informatički opremljene, a druge 300 metara dalje od njih imaju tri stara kompjutora, pa su i djeca u startu u nejednakoj poziciji – zaključuje S. Podgorelec.
U mojoj kući za sada 50 %, a nadam se uskoro i 100%. Ja i moja draga prošišali i Šveđane i Dance. Još da nam je penzija kao i njima gdje bi nam bio kraj.