Donošenje odluka ili zakona preko koljena moglo bi se obiti o glavu državi, a ceh neodgovornih odluka platit će svi građani. U ovom trenutku državi nad glavom visi 23 milijardi kuna odšteta koje bi se mogle aktivirati kroz nekoliko sporova. Za taj novac može se izgraditi devet peljeških mostova ili 920 dječjih vrtića, a za te tužbe svaki građanin morao bi iz džepa izvaditi oko 5500 kuna.
Osam banaka na sud?
Najveća prijetnja dolazi od banaka koje bi mogle tražiti odštetu i do osam milijardi kuna zbog troškova koje im je prouzročilo zakonsko rješenje o konverziji kredita vezanih uz švicarski franak. Osam banaka u Hrvatskoj najavilo je da će odštetu njihove matice potražiti na međunarodnom sudu u Washingtonu i ta bi se tužba mogla pokrenuti već tijekom ljeta. Zakon koji je donijela vlada Zorana Milanovića tijekom predizborne kampanje kako bi privukla koji glas više, još je na ocjeni ustavnosti, a ako padne na Ustavnom sudu banke imaju jak argument u arbitraži protiv države.
Arbitražu vodi i MOL koji njome potražuje tri milijarde kuna zbog nepoštivanja Glavnog ugovora o plinskom poslovanju, a dok suci međunarodnog tijela odlučuju hoće li Hrvatska taj račun morati platiti, političari se svađaju treba li povući arbitražu koja blokira daljnju primjenu tog spornog ugovora. Ugovor Hrvatsku tjera da preuzme tvrtku Prirodni plin, a s obzirom na uvjete poslovanja dogovorene člancima ugovora ta tvrtka mora stvarati gubitke. Ako budemo morali platiti i kamate i nastaviti primjenjivati ugovor, u ovom trenutku šteta za državu iznosit će oko 5 milijardi kuna. Politikantstvo je uzrok i vjerojatne tužbe sindikata zaposlenih u javnim i državnim službama protiv vlastitog poslodavca. Premijer Ivo Sanader nakon štrajka 2006. dao im je povišicu od 6 posto pa je zbog krize povukao tri godine poslije.
U pregovorima o ukidanju povišice sindikati su izborili i usklađivanje plaća s privatnim sektorom u boljim vremenima.
Bolja vremena odnosno rast BDP-a stigla su lani pa je Sanaderovo obećanje dočekao premijer Tihomir Orešković koji u proračunu nije rezervirao novac za rast plaća. Iz smjernica se vidi da na povišicu nije računao ni u iduće tri godine, a sindikati ne žele odustati. Imaju dobra iskustva s tužbama još iz vremena kada su tužili vladu Ivice Račana, što je proračun stajalo milijardu kuna.
Državu redovito tuže i privatne tvrtke, ali najveći odštetni zahtjev zasigurno je onaj Đure Gavrilovića. Nakon dvadeset godina sudovanja odlučio se za arbitražu u Parizu na kojoj od države traži više o dvije milijarde kuna i oko 500 nekretnina. Iako država tvrdi da će osporiti njegove argumente i taj je proces neizvjestan, i može pasti na teret poreznih obveznika.
Uz kamate i milijarda kuna
Dokazuje to i slučaj privatizacijskih fondova Proficio, Velebit i Slavonski brod koji su izborili presudu po kojoj im država mora isplatiti 300 milijuna kuna, a potencijalni trošak države, ako se priznaju sve kamate, penje se i na milijardu kuna.
Ovi slučajevi pokazuju koliko su politički trikovi izvedeni na brzinu i bez analiza donijeli štete poreznim obveznicima koji bi ih u budućnosti trebali kazniti, a ne aplaudirati pokušaju da ih se kupi za sitnu posudbu koju će u budućnosti platiti uz lihvarske kamate.
kad će neko više ovu bankarsku bandu izregulirati da ne mogu dizat kamate kako hoće, da utvrde početnu maržu nad svim kreditima i da im se konačno opali porez na aktivu pa neka onda grade "vrtiće" nakon što su devastirali jednu cijelu generaciju pod pokroviteljstvom domaćih glupanaca u gaćama pokvarenim proizvodima zataškavajući i svaljujući sav rizik na klijente. Kada će hnb snositi odgovornost za pokroviteljstvo devastacije ? kada će netko završiti zbog toga u zatvoru?!