Europska komisija već iduće godine pokrenut će proceduru donošenja novih EU pravila o označavanju, deklaracijama, rokovima trajanja, hranjivosti, sastavu i podrijetlu prehrambenih proizvoda. Proizlazi to, naime, iz nedavno usvojene strategije “Od polja do stola” u Europskom parlamentu, a koja podrazumijeva donošenje čak 27 novih zakona i politika koji će u sljedećih desetak godina mijenjati načine na koje se u Europi proizvodi, prerađuje, kupuje i konzumira hrana, najavila je na jučerašnjoj konferenciji za novinare Biljana Borzan, koja je u ime eurosocijalista zadužena za strategiju.
Prema sadašnjim pravilima EU, navođenje informacija o hranjivim vrijednostima na prednjoj strani ambalaže moguće je samo na dobrovoljnoj osnovi – oznakama koje su u nedostatku jedinstvenog EU sustava osmislile javne institucije, nevladine organizacije i privatni sektor. U većini država članica trenutačno se koristi nutri-score ljestvica – tzv. “semafor” s oznakama nutritivne vrijednosti hrane od A (za najzdraviju) pa do F. Naravno da oni koji zaslužuju oznaku D, E ili F sada zaziru od takvog “dobrovoljnog” označavanja, inače njihovu hranu ne bi nitko kupovao.
No odluči li se EK za nju ili neku drugu kao obaveznu, svakako će natjerati proizvođače da poboljšaju svoje formule hrane, objasnila je Borzan. Jedna od osam oznaka koje se sada koriste u EU je i hrvatska “Živjeti zdravo”, koja se daje samo za nutritivno vrijedne proizvode te bi ona, s obzirom na to da se očekuju razna lobiranja po tom pitanju, mogla biti i najbolje rješenje. Proizvodi koji su krcati šećerom i drugim nezdravim sastojcima više se pak neće smjeti reklamirati kao zdravi.
– Danas je moguće da se nezdrav čokoladni napitak za djecu reklamira s tvrdnjom “sadrži kalcij, dobar za kosti” ili da kukuruzne pahuljice prepune šećera nose reklamu “visok udio vlakana korisnih za probavu”. To su manipulacije koje potrošača uvjeravaju da kupuje zdrave proizvode, no stvarnost je vrlo drukčija – upozorava Borzan te dodaje kako će se takve i slične zdravstvene reklamne tvrdnje moći koristiti samo ako proizvod sadržajem ne prelazi propisima određene količine šećera, soli i nezdravih masti. Ili pak na način: “visok udio vlakana – visok udio šećera”.
Na inicijativu Borzan, uz pomoć Ruže Tomašić, morat će se navesti i točno podrijetlo meda. Sadašnji sustav “mješavina EU/ne-EU meda” zloupotrebljava se kako bi se uvozio i prodavao patvoreni med. Označavat će se i podrijetlo mlijeka i sirovina u mesnim proizvodima te uvesti i novi, jasniji sustav oznaka rokova trajanja, kako bi se manje hrane bacalo, čuvao okoliš – i novčanici građana.
– Godišnje se u EU baci više od 90 milijuna tona hrane, u Hrvatskoj 400 tisuća tona. Prema istraživanjima, 10% toga baci se zbog nerazumijevanja rokova trajanja. Manje od pola građana EU razumije razliku između “upotrijebiti do” i “najbolje upotrijebiti do”. Nakon isteka “upotrijebiti do” hrana više nije jestiva, a nakon isteka “najbolje upotrijebiti do” može se jesti još danima, tjednima, ovisi o namirnici. Zato goleme količine jestive hrane završe u smeću – izjavila je hrvatska europarlamentarka.
Ne sumnjam da će umjetno meso uzgojeno u laboratoriju dobiti ocjenu A...