U vječno turbulentnoj Kolumbiji nikada dosadno. Krajem siječnja posebni je sud optužio osmoricu lidera ozloglašene marksističke gerilske grupe zbog sudjelovanja u otmicama čak 21 tisuće civila u vrlo dugom oružanom sukobu odmetnutih grupa protiv središnje vlade. Pet godina nakon što su vlada i gerilci potpisali mirovni sporazum, posebni je sud donio dosad najvažniju odluku kojom su žrtve odmetnika dobila barem određenu satisfakciju. Isto tako, rad ovog suda, pokaže li se uspješan, mogao bi postati model za rješavanje konflikata u drugim državama.
Komunistički gerilci
Gerilska radikalna skupina Revolucionarne naoružane snage Kolumbije (FARC) protiv središnje je vlade vodila čak pola stoljeća dug rat. Sukob je počeo još u ranim 1960-ima, a FARC su na početku vodili lokalni, ruralni komunisti koji su se sukobili s vojskom u gradiću Marquetalii. Nakon što ih je vlada potisnula, otišli su u šume i vodili partizanske sukobe čak pola stoljeća, a kasnije su sudjelovali i u trgovini kokainom. Vlada je protiv FARC-a slala svoje snage, ali i brutalne desničarske paravojne snage koje bi često počinile teške zločine protiv civila u selu u kojem se navodno FARC skrivao.
Rat je oduzeo čak 220 tisuća kolumbijskih života, i sedam je milijuna ljudi prognano unutar zemlje (najveći takav broj u svijetu, prema Ujedinjenim narodima). FARC je terorizirao Kolumbijce, otimao ih i tražio odštetu te je izgubio svako povjerenje među običnim građanima. Primirje s vladom potpisano je tek 2016. godine, a prema njemu je FARC položio oružje, ali je zauzvrat dobio priliku za svoje krajnje lijeve ciljeve započeti političku borbu. Dobio je deset garantiranih mjesta u parlamentu do 2026. godine. No, da je podrška stranci mala, svjedoči i činjenica da je na izborima 2018. dobila samo 0,5 posto glasova. FARC je u siječnju promijenio ime u Stranku običnih ljudi kako bi se distancirao od imena koje mnogi povezuju s okrutnošću. Isto je tako mirovni sporazum 2016. kreirao Posebnu instanciju za pravo (JEP), sud koji je oformljen kako bi se kaznilo zločine počinjene u to vrijeme.
Prvi je to sud kojeg su u sklopu nekog mirovnog sporazuma stvorile prethodno zaraćene strane, a usporedba bi bila slična tomu da je Daytonskim ugovorom 1995. stvoren poseban sud za ratne zločine u Bosni i Hercegovini koji bi pak priznale sve strane. Nakon godina prigovaranja kolumbijske desnice da sud ne radi dovoljno, mišljenje koje dijeli i trenutačni konzervativni predsjednik Ivan Duque, 28. siječnja je sud konačno optužio osmoricu lidera FARC-a za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Krimen svakog od njih bio je sudjelovanje u otmicama čak 21 tisuće Kolumbijaca za koje su zatim tražili odštete. Tretman tih pojedinaca u zatočeništvu bio je grozan.
Među optuženima je i Rodrigo Londoño, koji nosi nadimak Timochenko, koji je danas šef stranke. Optužena su i još dvojica parlamentaraca. No, situacija s konačnim dostizanjem pravde nešto je složenija: naime prema mirovnom sporazumu, sedmorica od osmorice optuženih (jedan je u međuvremenu preminuo) imaju 30 dana da prihvate ili odbiju optužnicu. Prihvate li je, JEP će im ograničiti slobodu, te će im narediti da pomažu zajednici na neki način, primjerice razminiranjem ili gradnjom javnih škola, ali neće završiti u zatvoru. Odbiju li optužnicu, slijedi suđenje na kojem im prijeti 20 godina iza rešetaka. Isto tako, prema međunarodnom pravu, ovi su FARC-ovi zapovjednici zapravo optuženi zbog zapovjedne odgovornosti, koncept dobro poznat građanima Hrvatske zbog više suđenja za zločine u ratovima u bivšoj Jugoslaviji, jer im je dužnost bila spriječiti svoje podređene da ih počine. Sud je razgovarao s više od 250 bivših boraca FARC-a i s više od tisuću nekada zatočenih žrtava. Obitelji žrtava sretne su zbog optužnice.
– Ovo mi daje nadu da ćemo u ovoj zemlji jednog dana moći pronaći mir te da zločine neće ponoviti oni kojima je omogućeno da se ponovno priključe građanskom životu nakon postizanja mirovnog sporazuma – rekao je za francusku agenciju AFP jedan Kolumbijac kojem je FARC oteo te ubio oca 2002. godine. Umirovljeni general kojeg je FARC držao u zatočeništvu 11 godina traži pak garancije da FARC neće ponovno počiniti ove zločine. Stranka običnih ljudi izrazila je žaljenje zbog otmica.
Optužnice i protiv vojske?
Također, uskoro se očekuju i optužnice protiv nižih časnika FARC-a, a zatim bi one mogle doći i protiv generala koji su se protiv gerilaca borili, a koji su navodno počinili spomenute zločine u selima. Dio tamošnjeg društva mogao bi vrlo negativno reagirati na mogućnost da se i protiv državnih snaga donose optužnice što pak bi moglo zatim osnažiti polarizaciju. Također nije jasno hoće li optuženi parlamentarci FARC-a moći ostati u zakonodavnom tijelu ili će ga morati napustiti. Neki su zapovjednici ovih gerilaca više puta od 2016. pozivali da ponovno krenu u šumu zbog toga što vlada navodno ne poštuje uvjete mirovnog sporazuma. Za mnoge je ova optužnica dokaz da bi model suda koji su uspostavile zaraćene strane mogao uspjeti i u budućim građanskim sukobima. Većinu sudova obično uspostave međunarodna tijela, nekada i UN, ali odluka svih sudionika sukoba da priznaju nadležnost suda kojeg su sami uspostavili mogla bi biti prekretnica i uzor za druge.
>> VIDEO Nanotehnologija štitit će sve posjetitelje naše izložbe "Hrvatska svijetu": Pogledajte kako!
