Najviši mađarski dužnosnici intenzivno proteklih dana lobiraju kod Amerikanaca da se ostvari strateški energetski projekt koji će omogućiti diversifikaciju plinske opskrbe za njihovu zemlju i šire, za srednju i istočnu Europu, no projekt o kojem je riječ nije LNG terminal na Krku, nego eksploatacija plina iz rumunjskog dijela Crnog mora. Ostvari li se taj rumunjski projekt, u kojemu vodeću ulogu ima američka kompanija ExxonMobil, ionako skromni budući kapaciteti LNG terminala u Omišlju na Krku mogli bi odjednom postati irelevantni i nepotrebni za širu regiju srednje Europe jer će američka kompanija isti cilj diversifikacije, odnosno smanjenja ovisnosti tih zemalja o plinu iz Rusije, postizati plinom iz Rumunjske. Na taj način, projekt Neptun Deep u Rumunjskoj bio bi “ubojica” ideje ulaska američkog ukapljenog plina u srednju Europu putem terminala na Krku.
Mađarski premijer Viktor Orbán u intervjuu za radio Kossuth po povratku iz službenog posjeta Washingtonu kaže da je taj američki projekt u Rumunjskoj bio “prva i najvažnija tema” razgovora s predsjednikom Donaldom Trumpom, koji ga je primio prošloga tjedna u Bijeloj kući.
– U našem je interesu da to vađenje plina iz rumunjskog teritorija ispod Crnog mora počne što je prije moguće jer Rumunjska je alternativa Rusiji kao izvor plina za Mađarsku. Ako se rumunjsko-američka suradnja materijalizira što je prije moguće, Mađarska će moći kupovati plin iz više od jednog izvora, odnosno postići diversifikaciju, kako to kažemo u politici. Istaknuo sam da je to u interesu Mađarske i potaknuo predsjednika Trumpa da poduzme nešto oko toga što je prije moguće - rekao je premijer Orban u intervjuu u kojem je govorio o svim temama svoga razgovora s Trumpom, ali nije spomenuo LNG terminal na Krku. Ranije su, podsjetimo, američki diplomati intenzivno lobirali kod Mađara da, umjesto novog ruskog plinovoda Turski tok (reinkarnacije neuspjelog Južnog toka), podrže alternative ruskom plinu poput projekta LNG terminala na Krku.
– LNG terminal na otoku Krku uspjet će samo ako Mađari pokažu stupanj potpore tom projektu koji će biti veći nego što su ga dosad pokazali – rekao je, primjerice, jedan neimenovani dužnosnik State Departmenta, brifirajući novinare uoči posjeta državnog tajnika Mikea Pompea Budimpešti početkom veljače ove godine. – Državni tajnik Pompeo će potaknuti Mađarsku da se robusnije uključi u dovršetak LNG terminala na Krku – dodao je tada, prije dva i pol mjeseca, neimenovani američki diplomat.
Nakon tog Pompeova posjeta Budimpešti, ili koincidirano s tim posjetom, mađarska je vlada poslala Hrvatskoj pismo namjere kojim iskazuje želju da kupi 25 posto udjela u LNG terminalu, no pregovori o toj kupnji još se vode, a prema neslužbenim nagađanjima upućenih izvora s kojima smo razgovarali Hrvatska je u tim pregovorima zainteresirana da Mađarska ne kupi samo udio u vlasništvu, nego i da mađarski igrači zakupe dio kapaciteta budućeg terminala. Oko tog detalja još nema suglasja u pregovorima, neslužbeno doznajemo.
U isto vrijeme, mađarski premijer Orban otvoreno govori da mu je projekt u Rumunjskoj važniji od projekta u Hrvatskoj. Prvo je to javno spomenuo prilikom posjeta Zagrebu u prosincu 2018. (“Plin”, rekao je, “najjeftinije nabavljamo od Rusa preko cjevovoda, drugi najjeftiniji je iz Rumunjske i tamo se gradi interkonekcija s mađarskim sustavom, treća najjeftinija opcija je iz Slovačke, a Hrvatska je tek četvrta”), a sada je to spomenuo i u Bijeloj kući pred predsjednikom Trumpom, koji je projekt LNG terminala na Krku izrijekom podržao prije dvije godine na summitu Inicijative 3 mora u Varšavi.
Predsjednik Trump u posljednje vrijeme sustavno poziva i prima u Bijeloj kući šefove država ili vlada zemalja srednje i istočne Europe, a rumunjski predsjednik Klaus Iohannis bio je prvi, dok je Orban sada posljednji u tom nizu, u kojemu zasad nedostaju samo lideri iz Hrvatske, Slovenije i Bugarske. Svrha tih Trumpovih bilateralnih sastanaka s liderima iz država članica EU iz ovog dijela kontinenta je upravo u smanjenju utjecaja Rusije u energetici, kao i Kine u drugim industrijskim sektorima.
Mađarski šef diplomacije Peter Szijjarto, koji u Orbanovoj vladi pokriva i resor energetike, prošloga je tjedna u Houstonu u Teksasu pokušao potaknuti ExxonMobile da donese odluku o investiranju u rumunjski projekt Neptun Deep jer “ako ne donesu tu odluku do rujna, morat ću sklopiti novi dugoročni sporazum s Rusima”. Mađarski ugovor o dugoročnoj opskrbi ruskim plinom istječe 2021., a ExxonMobile, iako je izabran u konzorciju s austrijskim OMV-om za razvoj projekta Neptun Deep u rumunjskom dijelu Crnog mora, još nije donio konačnu odluku jer su neke nedavne zakonske izmjene u Rumunjskoj obeshrabrile investitore, koji žele dodatna jamstva. Glasnogovornik ExxonMobilea za agenciju Reuters kaže kako je među tim dodatnim željama i “dovoljna interkonektivnost” kako bi plin mogli lako prebacivati i prodavati na tržištima susjednih država.
Szijjarto prilikom posjeta Americi ipak jest – za razliku od Orbána – javno spominjao Hrvatsku i LNG terminal na Krku kao aktualnu opciju za Mađare.
– Pitanje hoćemo li uspjeti diversificirati naše izvore plina ovisi o naša četiri saveznika: Hrvatskoj, Rumunjskoj, SAD-u i Austriji – rekao je Szijjarto za Reuters.
Orban blefira jer zna da mu je LNG s Krka jedina opcija zaalternativni dobavni pravac. Rumunjska kao i sve njezine susjede također imaju veći uvoz ruskog nego proizvodnju domaćeg plina, kao i želju da se ta ovisnost smanji. Ovu igru Orban vodi kako bi mi smanjili cijenu odnosno dobili povoljniji položaj u LNG Hrvatska. To se Mađarskoj ne smije dopustiti! LNG na Krku mora biti u 100% vlasništvu Hrvatske!