Ako netko jednog dana, možda bude istraživao, sada već opjevanu sporost hrvatskog pravosuđa i razloge te sporosti, ogledni primjer sigurno će mu biti afera Bankomat. Jer to je sigurno najdugovječnije suđenje koje se trenutačno vuče po našim sudnicama, u kojem je istraga počela 2009. sadašnji optuženici predvođeni Josipom Protegom uhićeni su koncem 2009. i početkom 2010. pa se tako dočekala i 2023. bez presude. Ikakve. A kamoli pravomoćne. No to se danas promijenilo jer je sudsko vijeće zagrebačkog Županijskog suda pod presjedanjem suca Vjerana Blažekovića donijelo nepravomoćnu presudu kojom su Protega i ostali nepravomoćno oslobođeni optužbi da su HPB oštetili za oko 255 milijuna kuna.
Protega se na objavi nepravomoćne presude nije pojavio pa nije čuo zašto je sud, 13 godina nakon što je 2010. uhićen po povratku sa skijanja, smatrao da nije utvrđeno da su on i ostali počinili to za što ih je USKOK teretio. Sudac Blažeković je samo izreku presude i činjenični opis djela čitao 45 minuta, a cijelo obrazloženje presude trajalo je dulje od dva sata. Obrazlažući presudu detaljno je izanalizirao provedene dokaze, obrane optuženika, iskaze svjedoka, nalaze vještaka te pojasnio zašto je njegovo vijeće donijelo nepravomoćnu oslobađajuću presudu.
- Optuženici su nijekali krivnju te su u obranama iskazivali kako je poslovala banka. Iz knjigovodstveno - financijskog vještačenja proizlazi da su krediti davani uz sredstva osiguranja i sukladno pravilima banke. Isto tako proizlazi da su napravljena četiri revizorska vještačenja u kojima se navodi da nije bilo moguće lažno iskazivati dobit banke te da nisu nađene veće nepravilnosti - kazao je sudac Blažeković u obrazloženju presude.
Osvrnuo se i na činjenicu da su pojedini optuženici kasnili s otplatama kredita, te naveo da sud smatra kako nije utvrđeno da je bila riječ o izravnoj namjeri.
- Neki od optuženika su u HPB-u imali milijunske depozite, a kredite su dizali radi financiranja projekata. Navedeni krediti su podignuti prije velike globalne krize 2008. koja je utjecala na mogućnost povrata. U tom kontekstu treba sagledati i ponašanje optuženika koji su činili sve što su mogli kako bi kredite vratili, što su na koncu i učinili - kazao je sudac Blažeković.
Naveo je da je za neke od tih projekata garantirala Vlada, za neke Grad Zagreb, a za neke Crkva. Bili su osigurani hipotekama, a neki projekti, prema planu, isplatili bi kredite nakon što počnu zarađivati. Pojasnio je i da je činjenica da je HPB navedene kredite davao odstupajući od prakse koja je do tada vrijedila, no pojasnio je da nije postojala ni jasna metodologija koja bi to regulirala. Stoga je sud smatrao da nije dokazano da su optuženici postupali s izravnom namjerom da oštete HPB. Kazao je i da su krediti bili povezani s velikim projektima koji u sebi nose rizik, a u slučaju da prođu dobro bankama donose enormni profit.
Afera Bankomat počela je koncem 2009. i početkom 2010. uhićenjima sadašnjih optuženika – Josipa Protege, Ivana Sladonje, Marija Kirinića, Borisa Šimunića, Olivera Beidenegla, Svetimira Gadže, Ivana Galića, Slavena Čolaka, Davora Čilića te Gorana Jurakovića i njegovog sina Gorana Jurakovića mlađeg. Prvobitnom USKOK-ovom optužnicom podignutom u srpnju 2010. Protega, Sladonja i Kirinić teretili su se da su se kao čelni ljudi HPB-a udružili u zločinačku grupu u sklopu koje su ostalim optuženicima izdavali kredite koji su se razlikovali od ostalih kredita iz ponude banke. USKOK je tvrdio da je takvim poslovanjem HPB oštećen za oko 255 milijuna kuna. Kada je optužnica podignuta, sud ju je dva puta vraćao USKOK-u na doradu, a suđenje je počelo u siječnju 2014. Na spisu se izmijenilo troje sudaca, jer su dvije sutkinje kojima je spis bio dodijeljen prije suca Vjerana Blažekovića, koji je sada suđenje uveo u završnu fazu, otišle sa suda. Tijekom proteklih godina, obrane su osporavale zakonitost dokaza, tražile izdvajanje pojedinih dokaza kao nezakonitih, novo knjigovodstveno -financijsko vještačenje, izuzeća sudaca, tužitelja, otkazivale su se punomoći odvjetnicima... A sve to pridonijelo je dugovječnosti ovog suđenja...
Osim za odobravanje štetnih kredita, USKOK Protegu i ostale tereti i da su krivotvoreći poslovne rezultate, odobravali isplatu bonusa. Kada je optužnica tek podignuta, šteta je bila oko 500 milijuna kuna, no ponovljenog vještačenja, USKOK je nedavno, pri kraju dokaznoga postupka, inkriminiranu štetu prepolovio.
Raspustiti pravosuđe i uvesti AI presude.