LANI UPRIHODILI GOTOVO 60 MILIJUNA EURA

Otkriveno koliko ljudi u Hrvatskoj profesionalno razvija videoigre: 'Trenutno se stvara 150 novih hrvatskih videoigara'

Zagreb: Predstavljanje nove analize hrvatske industrije proizvođača videoigara (gaminga) i najava jubilarnog 10. sajma Reboot InfoGamer
Foto: Neva Zganec/PIXSELL
1/8
22.10.2024.
u 18:25

Unatoč određenoj stagnaciji na globalnoj razini, hrvatska gejming industrija i lani je zabilježila dosta dobru godinu, s gotovo 60 milijuna eura prihoda. Uoči velikog zagrebačkog sajma Reboot InfoGamera, domaće udruženje hrvatskih gejming studija otkrilo je koliko imaju zaposlenika i koji su trendovi u domaćoj proizvodnji videoigara. Također, i koje su hrvatske videoigre najpopularnije u svijetu

Rekordan broj zaposlenih, decentralizacija prihoda te popularnost hrvatskih igara na globalnoj sceni trendovi su koji su obilježili hrvatsku industriju videoigara u 2023. godini. Najnovije istraživanje Klastera hrvatskih proizvođača videoigara (CGDA), provedeno u suradnji s A1 Hrvatska, pokazalo je kako je protekle godine u realizaciji popularnih gejming naslova sudjelovalo 532 zaposlenih, najviše do sada. To je porast s prošlogodišnjih 505, a kada se tome zbroji i 70 samozaposlenih u obrtima, broj stalno zaposlenih radnika u industriji videoigara narastao je na preko 600, otkriva se u istraživanju CGDA-a. 

Stvarna brojka profesionalnih ljudi u hrvatskoj gejming industriji zapravo je još veća jer ovdje nisu dodavani honorarni ili povremeni djelatnici koji mnogi studiji još dodatno angažiraju kada razvijaju igre. Osim toga, u usporedbi s 2019. udvostručio se broj poduzeća s više od deset zaposlenika, a po prvi puta deset najvećih gejming tvrtki nije generiralo većinu prihoda nacionalne industrije.  Lani je hrvatske gejming industrija uprihodila 56,5 milijuna eura. 

Istraživanje je otkrilo i kako hrvatske igre uživaju dobru popularnost na globalnoj razini. Naime, one su među igračima koji koriste platformu Steam bile čak tri puta zastupljenije nego naslovi proizvođača iz drugih zemalja. Pored toga, zanimljiv je i podatak kako je 68 posto nacionalnih proizvođača u procesu razvoja videoigara koristilo umjetnu inteligenciju, što upućuje na činjenicu kako se sve više studija za ubrzanje razvoja, poboljšanje kreativnih procesa te optimizaciju produkcije igara oslanja na ovu tehnologiju. 

Foto: Klaster hrvatskih proizvođača videoigara

„Podaci pokazuju kako je hrvatska gejming industrija u protekloj godini doživjela procvat i postala prepoznatljiva na svjetskoj sceni. Trenutno se u Hrvatskoj razvija preko 150 videoigara što je rezultat kreativnosti profesionalaca, ali i kontinuiranog rada i ulaganja u tehnološke inovacije. Posebno nas raduje činjenica da se tržište ravnomjerno razvija i raspodjeljuje među većim brojem gejming studija, jer to doprinosi dugoročno održivom rastu industrije. Osim toga, ključan je podatak da je čak 23 posto studija odustalo od financijskih prilika koje bi imale potencijalno štetan utjecaj na igrače, kao što su kockarski mehanizmi i nepošteno reklamiranje. Znak je to visoke razine profesionalnosti i etičnosti koji su iznimno važni preduvjeti kvalitetnog razvoja i budućnosti nacionalne industrije proizvodnje videoigara“, istaknuo je Aleksandar Gavrilović, glavni tajnik Klastera hrvatskih proizvođača videoigara i direktor Gamechuck studija.  

Top 10 najstreamnijih hrvatskih igara na Twitchu

A koje su hrvatske videoigre najpopularnije u svijetu? Istraživanje domaćih studija odgovor je potražilo u popularnosti hrvatskih videoigara na poznatoj platformi Twitch, objavili su koje su  najstreamanije domaće igre u povijesti platforme Twitch, koristeći Twitch Tracker, koristeći "Peak viewers" statistiku (najveći broj gledatelja u isto vrijeme). Prema tim podacima prvo mjesto uvjerljivo odnosi igra SCUM (čak 217.872 gledatelja u isto vrijeme), zatim Talos Principle (140.563) i Serious Sam 3 (101.110), a već na visoko 4. mjesto probila se nova igra Return to Moria (98.713), a u Top 10 još su Escape Simulator, Serious Sam 4, Talos Principle 2, Speed Limit, RAID: World War 2 i Patron. 

Iz Klastera ističu da je u rastu nacionalne industrije videoigara iznimno važna i podrška institucija. Zakonom o audiovizualnim djelatnostima iz 2018. godine proizvodnja videoigara definirana je kao audiovizualna djelatnost čime je stvoren pravni okvir za njen daljnji razvoj. Ministarstvo kulture i HAVC od tada su pružili preko milijun eura poticaja hrvatskoj gejming industriji, a preko milijun eura investicija stiglo je iz fonda Kreativne Europe.  No, s druge strane, studiji se nadaju bržoj ratifikaciji ugovora između Amerike i Hrvatske kako više ne bi dolazilo do dvostrukog oporezivanja. Kažu da gotovo 30% gejming studija u Hrvatskoj aktivno razmišlja o preseljenju u drugu državu, a njih 10% već je pokrenulo proces prebacivanja.

„Kada smo u A1 Hrvatska prije osam godina krenuli razvijati projekte i pružati podršku domaćoj gejming sceni, radilo se o industriji koja je bila u svojevrsnim začecima. Iznimno smo ponosni što smo prepoznali njen potencijal i pridonijeli njenom razvoju u globalnog igrača. Biti dio te priče predstavlja nam više od poslovnog uspjeha, jer smo od samog početka težili postizanju idealne sinergije između inovacije i sigurnosti u gejmingu. Zato naši prepoznatljivi projekti poput A1 Adria League, A1 Student eChallengea i platforme #BoljiOnline nisu samo središta inovacije, zabave i edukacije, već su postali ključni u izgradnji sigurnijeg i kreativnijeg online svijeta. O njihovoj iznimnoj popularnosti svjedoči i činjenica da se za sudjelovanje u 14. sezoni A1 Adria League prijavio rekordan broj natjecatelja, njih više od 3500. Stoga, nastavljamo i dalje osnaživati domaću gejming industriju i zajednicu te zajedno graditi budućnost koja nadilazi granice zabave i pridonosi stvaranju digitalnog svijeta koji inspirira, povezuje i osnažuje“, poručila je Diana Svalina, viša specijalistica za marketinške komunikacije i evente, A1 Hrvatska. 

Grupna faza 14. sezone A1 Adria League i 4. sezone A1 Student eChallengea u punom je jeku. Igrači se natječu u popularnim naslovima poput CS2 i FC25, a najvještiji od njih izborit će finale koje će se odigrati na spektakularnoj A1 pozornici u programu festivala Reboot InfoGamer powered by A1.  

„Kad se sjetimo kako smo počeli iz čistog entuzijazma, sada je Reboot InfoGamer stvarno velik. Opet će se održati za vrijeme Interlibera i očekujemo puno toga, bit će to klasični InfoGamer, ali bolji nego ikad. Za jubilarno 10. izdanje Reboot InfoGamera powered by A1 pripremili smo program koji će biti bogatiji nego ikada prije. Na više od 10.000m2, u četiri paviljona – 8a, 9, 11a, 10a, od 14. do 17. studenoga, posjetitelje će dočekati preko 100 raznih zanimljivih izlagača. Naglasak će biti na finalima esport natjecanja, predstavljanju najnovijih gejming trendova i upoznavanju posjetitelja s popularnim videoigrama. U suradnji s našim partnerima iz A1, pružit ćemo vrhunski doživljaj i iskustvo koje će oduševiti sve ljubitelje videoigara, neovisno o tome jesu li strastveni igrači ili samo žele djelomično uroniti u svijet gejminga“, zaključio je Damir Đurović, suosnivač i direktor tvrtke Reboot te organizator Reboot InfoGamera. 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije