Dokad će nam proizvođači prodavati zrak, pitala je ovih dana SDP-ova eurozastupnica Biljana Borzan Europsku komisiju ističući kako su posljednjih godina proizvodi koje nam prodaju vidno “mršaviji”, a ambalaža i cijene isti, čak i napuhaniji.
Nema, naime, građanina koji dosad nije primijetio kako je vrećica čipsa koju je kupio iste veličine kao i prije nekoliko godina, ali je u njoj i za petinu manje krumpirića. Majoneza je “smršavjela” za desetinu prijašnje gramaže, mliječne i čokolade s rižom i za četvrtinu...
A iako je do tih istih spoznaja došao i Europski parlament 2012. objavivši studiju o zavaravajućim pakiranjima u 13 svojih članica, akcije su, unatoč sve većem nezadovoljstvu potrošača, izostale – i manipulacije se, tvrdi Borzan, nastavljaju.
U cijeni i darovi
– Zavaravajuća pakiranja zahvaćena su Direktivom EU o nepoštenim trgovačkim praksama. No proizvođači uspijevaju zaobići postojeće regulacije jer ni na razini EU ni na nacionalnom nivou država ne postoji jedinstvena definicija zavaravajućih pakiranja – tvrdi Borzan ističući kako je prema nekim procjenama čak 73% potrošača zavarano pakiranjem u kojemu je osjetno manje nekog proizvoda. I ne samo to. Obmanjuje ih se i dodavanjem različitih darova koji su zapravo uračunati u cijenu proizvoda ili su na njemu otisnute lažne informacije kojima se stječe dojam da mu je kvaliteta poboljšana “novim formulama” i “još boljim okusima”, a isto se pokušava i s ambalažom nalik na brendove poznatih proizvođača.
– Plaćamo, dakle, nešto što uopće nije kakvim nam se prikazuje, i to je nedopustivo! Europska komisija treba provesti studiju među potrošačima o toj temi, a potom prilagoditi zakonodavni okvir kako bi nam prestali prodavati rog pod svijeću – poručuje Borzan. Prijašnje istraživanje EK, koje je obuhvatilo Bugarsku, Cipar, Češku, Francusku, Njemačku, Grčku, Mađarsku, Irsku, Italiju, Litvu, Poljsku, Portugal i Veliku Britaniju, pokazalo je kako potrošačima najviše smeta što je veličina pakiranja ostala ista, a u njima je manja količina proizvoda ili su pakiranje i proizvod isti, ali je proizvođač “uštedio” na kvaliteti. Prvu verziju Irci i Britanci zovu “labavim punjenjem”, a Nijemci i Poljaci “prodajom zraka”.
Neki su proizvodi, poput jogurta i ostalih napitaka u bocama, redizajnirani kako bi dobili “napuhan” izgled i privid da za istu cijenu nude više od konkurencije iako je u njima jednaka količina, a niz je skrivenih zamki i u porukama na proizvodima poput “jumbo”, “ekstra large”...“
Tiho” poskupljenje
Potrošači su posebno alergični na poruke kako je 10, 20, pa čak i 50% proizvoda gratis, a prije se za istu cijenu “gratis” količina podrazumijevala. Potrošačke udruge u Hrvatskoj slažu se kako su sve to načini da proizvođač “tiho” digne cijenu nekog proizvoda. No Željko Tomašić, predsjednik Regionalne organizacije za zaštitu potrošača ROZP, u tome ne vidi razlog za alarmiranje slučaja na razini EU jer, po njemu, u tome nema nikakve prijevare. Osim ako netko ne želi, primjerice, na nivou EU urediti da je najmanja količina, primjerice jogurta, 2 decilitra. – Potrošaču nije naplaćeno više nego što je deklarirano i istaknuta je cijena – kaže Tomašić, ističući kako potrošač ništa ne kupuje ili barem ne bi trebao kupovati na neviđeno.
Prava prijevara, smatra on, u formiranju je trgovačkih cijena u lipama, od kojih se lipa ili dvije nikad ne vrate potrošaču, a trgovac na tome bere ekstraprofit. Jadranka Kolarević iz udruge Potrošač manje gramaže proizvoda također ne bi nazvala zavaravanjem potrošača. No sigurno je da su iznevjereni vjeruju li nekom brendu na kojemu su i prvi put zbog sitnih slova jedva pročitali deklaraciju, a ona je u međuvremenu promijenjena.
>> Borzan: Dokad će nam proizvođači prodavati zrak?
Već godinama se to lihvarenje događa i nitko ni da bi beknuo o tome, ali drago mi je da se gđa. Borzan sjetila i da ju ta tema zanima i nadam se da će postići željeni učinak. Mislim da neće biti lako ali svaki put pa i najteži počinje prvim korakom...