Sabina, Čarli, Čvaljo, Browning, Jaro, Limeni, Hrabri, Šaba... borci karlovačke "stodesete" brigade, u trenucima odmora, na prvoj liniji, pa i s – harmonikom. Izložba fotografija "110. brani svoj rodni grad", u organizaciji Muzeja grada Zagreba i Muzeja grada Karlovca otvara se danas u 16 sati u Petrićevoj 4, u samom centru metropole. Fotografije su to koje pričaju priče iz teških trenutaka, a među njima i prva službena zastava 110. brigade.
– Zastavu su šivale sestre karmelićanke iz samostana Brezovica, a darovale su je vojnicima na prvu obljetnicu brigade 28. lipnja 1992. godine – govori Juraj Horvatin (34), kustos Muzeja Domovinskog rata Karlovac – Turanj.
Počeli s 208 dragovoljaca
Izložba je u Zagreb stigla iz Dubrovnika, gdje je cijelo ljeto bila postavljena na Srđu.
– Obrana grada Karlovca, koja je započela s 208 dragovoljaca, od kojih su većina u levisicama i All Star tenisicama stala na liniju 1991. godine, te zatim ustrojila 110. brigadu, strateški je bila važna, jer i sjeverni i južni dio naše zemlje povezan je preko Karlovačke županije. Od Karlovca do slovenske granice u smjeru Metlike ima svega 12 kilometara zračne linije, a eventualnim padom Karlovca, Hrvatska bi bila presječena, te neprijatelju otvoren put prema Zagrebu – govore branitelji "stodesete" koja će poslije brojiti više od devet tisuća vojnika.
VEZANI ČLANCI
Na fotografijama su i borbeni položaji na Turnju, riječ je o predgrađu Karlovca, koji je tih dana nosio naziv "Mali Vukovar", jer i tamo je sve bilo razoreno i porušeno, bilo je prva crta bojišnice.
– U to se doba i dio pankera iz Karlovca uključio u brigadu, na jednoj od fotografija vidi se branitelj panker s irokezom Damir Vučetić Čarli koji drži ratni plakat na kojem piše "Karlovac nikad neće biti Kordunovac". Usto, među mladim braniteljima bilo je i puno rokera i metalaca. Uostalom, predsjednik udruge satnije Rebels je i danas metalac, naš Nikola Alić Čvaljo, i dalje odlazi na koncerte Irona Maidena i Judas Priesta. Zaslužan je što je grad na četiri rijeke dobio i Aleju branitelja – govori kustos.
Na prvoj liniji se, govore fotografije, i sviralo. Na jednoj – svirači s kontrabasom, gitarom i harmonikom.
– "Muzika na Turnju" prikazuje branitelje koji su za vrijeme primirja 1992. godine došli s instrumentima ne bi li malo zabavili suborce. Svirale su se karlovačke bećarske pjesme... Na fotografiji je i Ivica Sečen, koji je u ratno doba napisao pjesmu "110. brani svoj rodni grad", po kojem je ova izložba i dobila ime.
Na jednoj je i – tamnoputi branitelj.
– Paul Ogilvie, to je Britanac koji je u to doba došao braniti Karlovac, bilo je i branitelja iz Njemačke, nešto više iz Velike Britanije. Posebno priču u to doba priča Sabina Protulipac, jedna od tri heroine Domovinskog rata. Evo je na fotografiji u Sajevcu, na turanjskom ratištu, kako se odmara. Ona je s 18 godina otišla braniti grad, tek je završila Srednju medicinsku školu, a i sama je ranjena tijekom spašavanja drugih ranjenika. Danas je u mirovini, ima dvije kćeri, često je srećemo u gradu.
Izložbi je domaćin Memorijalni centar raketiranja Zagreba, odnosno Muzej grada Zagreba, a otvorena je u povodu obilježavanja obljetnice zračnog napada 7. listopada 1991. godine na Banske dvore.
– U subotu je točno 32 godine otkako su četiri aviona, MiG-ovi i Galebovi, gađali Banske dvore, a bombe i rakete zasule su veći dio Gornjeg grada i Dubravkina puta, gdje je nedužan stradao branitelj Marko Mihić – kaže Juraj Sekula (37) domaćin izložbe u Petrićevoj, kustos Zbirke Zagreb u Domovinskom ratu, pa nastavlja:
– Turistima često pričam kako je upravo taj napad dokaz da je JNA zapravo bila srpska vojska, jer su izveli atentat na vlastite nadređene. Jedna je bomba, sjećamo se, pogodila Banske dvore, a osim što je učinila neprocjenjivu štetu na kulturnoj baštini velikog dijela povijesne jezgre metropole, meta su bili predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman, ali i tadašnji premijer Jugoslavije Ante Marković te Stipe Mesić, predsjednik predsjedništva Jugoslavije, koji su u tom trenutku bili u zgradi. Dakle, JNA je gađala i vlastite vodeće ljude države. Cijeli je svijet, prije 32 godine, ostao u čudu, jer bilo je to nečuveno.
VEZANI ČLANCI
Nedavno pronađen zvončić
Ovdje u Memorijalnom centru raketiranja Zagreba svake se godine obilježava ta nesretna obljetnica. Brojni su akteri i povjesničari prošli centrom, a promovirana je i monografija "Atentat na Hrvatsku" u izdanju Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata autora Josipe Maras Kraljević i Ilije Vučura. Stalni postav, kojim je prezentiran napad na Banske dvore 1991., ali i raketni napad na Zagreb iz svibnja 1995. godine, koji se pamti po "zvončićima".
– Nedavno je, na krovovima u Donjem gradu, kada su obnavljani nakon zagrebačkog potresa, pronađen neeksplodirani zvončić iz tog napada. Tragovi i dalje postoje...
