Potrebna je osjetljiva ravnoteža za borbu protiv nasilja uime religije, ideologije ili ekonomskog sustava, a istodobno se treba sačuvati vjerska, intelektualna i individualna sloboda, kazao je papa Franjo u današnjem opširnom govoru u američkom Kongresu, prvom jednog pape u tom domu koji, kako je rekao, zakonima štiti svaku osobu i pozvao na ukidanje smrtne kazne.
Papa je citirao četvero velikih Amerikanaca (Abrahama Lincolna, Martina Luthera Kinga, Dorothy Day i Thomasa Mertona) čija nas djelovanja mogu nadahnuti u traganju za rješenjima današnje teške situacije u svijetu.
Izbjeći polarizaciju
Franjo je upozorio na sve oblike fundamentalizma, kako religijskog tako i svakog drugoga, ali isto tako dodao da ne smijemo upasti u iskušenje pojednostavljivanja situacije, odnosno gledanja na sve kao na samo „dobro ili zlo, ili, ako vam je draže, na pravednike i grešnike”.
– Današnji svijet sa svojim otvorenim ranama koje imaju tolika naša braća i sestre zahtijeva sučeljavanje sa svakim oblikom polarizacije koja bi mogla sve podijeliti na ta dva polja. Znamo da u težnji da se oslobodimo od vanjskog neprijatelja možemo biti u iskušenju da alimentiramo unutarnjeg. Imitiranjem mržnje i nasilja tirana i ubojica može se samo preuzeti njihovo mjesto – kazao je papa Franjo.
Odgovor na nasilje i takve izazove moraju biti nada, mir i pravda. Papa je rekao da su svi pozvani na hrabrost i razboritost za rješenje ekonomskih i geopolitičkih kriza današnjice.
– Čak je i u razvijenom svijetu previše nepravde i njezinih posljedica. Naš napor mora biti usmjeren na stvaranje mira, ispravljanje pogrešaka te provedbu onoga za što smo se zauzeli i na taj način moramo promicati blagostanje pojedinaca i naroda. Moramo ići naprijed zajedno, kao jedna osoba, u duhu obnove bratstva i solidarnosti velikodušno surađujući za zajedničko dobro. I danas je, kao i u prošlosti, važno da se glas vjere čuje jer je to glas bratstva i ljubavi – kazao je papa i izrazio nadu da će to pomoći u borbi protiv svakog globalnog oblika ropstva i nepravde.
– Ako politika uistinu treba biti u službi čovjeka, onda to znači da ne može biti podčinjena službi ekonomije i financija – rekao je Franjo i naglasio kako bi zajednica trebala „žrtvovati partikularne interese da bi mogla podijeliti, u pravdi i miru, svoje beneficije, interese i socijalni život”.
– Ne podcjenjujem poteškoće koje to donosi, ali ohrabrujem vas za taj napor – rekao je.
‘I ja sam sin migranta’
Papa Franjo spomenuo je Martina Luthera Kinga koji je prije 50 godina govorio o snu o postizanju punih prava za Afroamerikance te istaknuo da je taj san i danas veliko nadahnuće. Rekao je da snovi bude sve ono što je najistinitije u životu jednog čovjeka. Proteklih su stoljeća na ove prostore, u Ameriku, stigli milijuni ljudi kako bi ostvarili svoj san i izgradili svoju budućnost u slobodi, podsjetio je.
Papa, Argentinac talijanskog podrijetla, dodao je kako je i on sin migranata te naglasio: Mi, ljudi ovog kontinenta, ne bojimo se stranaca jer su mnogi od nas bili stranci. Kada je stranac među nama, ne smijemo ponoviti grijehe i greške prošlosti.
Stvaranje nacije traži da se održavaju stalni odnosi s drugima odbacivanjem mentaliteta neprijateljstva – rekao je Franjo i dodao kako sadašnja izbjeglička kriza ima proporcije kakve nisu viđene od Drugog svjetskog rata. Pozvao je na pridržavanje zlatnog pravila: „Čini drugima što god želiš da drugi čine tebi“ (Mt 7,12).
Papa je tijekom govora 37 puta prekidan pljeskom.
>> Papa poziva na jedinstvo Crkve
Ne svida mi se ukidanje smrtne kazne i socijalizam,ostalo je ok.