Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac tog se posla primila u najgore vrijeme, usred prvog pandemijskog ljeta, s puno nepoznanica što se tiče korone te, što je još pogubnije za turistički resor, dok su na snazi bile restrikcije u vezi s putovanjima u inozemstvo. Hrvatska je u tom razdoblju od turizma na kraju uspjela izvući više nego naša mediteranska konkurencija, postavljene su i smjernice za iduću razvojnu fazu, a masovni dolasci stranaca ovih dana potvrđuju da turistička popularnost naše zemlje zasad ne jenjava.
Kad sumirate posljednje dvije godine, jeste li zadovoljni, je li moglo bolje?
Resor turizma i sporta preuzela sam u trenutku pandemije koja je teško pogodila sve segmente gospodarstva i društva, a posebno industriju turizma i putovanja. Trebalo se odmah uhvatiti ukoštac s nizom izazova, naći najbolje načine da se podrže oba sektora te djelovati brzo i odlučno. Unatoč pandemiji i izazovima, zadovoljna sam dosad ostvarenim rezultatima i u turizmu i u sportu. Zahvaljujem svim turističkim i sportskim dionicima na strpljenju, razumijevanju, volji i ustrajnosti. Zajedničkim snagama i usprkos svim iskušenjima uspjeli smo provesti određene reforme te ostvariti izvrsne rezultate na koje možemo biti ponosni. Najvažnije je što smo u vrlo zahtjevnom razdoblju uspjeli postaviti strateške okvire važne za daljnji razvoj i kvalitetu turizma i sporta – Strategiju razvoja održivog turizma do 2030., Zakon o sportu, a osigurali smo i EU sredstva u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti kao i višegodišnjeg europskog proračuna, i to prvi put u tolikom iznosu. Predstoje nam aktivnosti kojima ćemo razvijati održivi turizam i podići kvalitetu sportskog sustava u Hrvatskoj i to nam je dodatna motivacija.
Korone ima, ali čini se da ona ovog ljeta nije važna tema za turizam. Ili do vas s obale dolaze drukčije informacije?
S virusom smo se naučili živjeti i pravodobno reagirati, no i dalje trebamo biti iznimno oprezni i odgovorni te poštivati epidemiološke preporuke, posebice sada kada u zemlji na dnevnoj bazi boravi više od milijun turista te bilježimo i povećani broj zaraženih. Na našoj web-stranici Safe stay in Croatia turisti mogu i dalje pronaći sve relevantne informacije. U slučaju bilo kakvog pogoršanja situacije pravodobno ćemo reagirati kao i do sada.
Usred smo ljetne špice, kako stojimo s turističkim brojkama u odnosu na kolovoz rekordne 2019.?
Već dulje ostvarujemo 95 posto turističkog prometa rekordne 2019. Srpanj je u pojedinim segmentima bio i iznad tih sjajnih rezultata. Sada svaki dan u Hrvatskoj boravi više od milijun turista, očekujemo da će se pozitivan trend nastaviti i u nastavku osmog mjeseca. Znam da su nam svima brojke najprimamljivije za mjerenje uspjeha hrvatskog turizma i one su sigurno jedan od prvih pokazatelja uspješnosti, ali ne smiju biti jedino na što se oslanjamo kada procjenjujemo uspjeh turizma. Moramo raditi na tome da postanemo destinacija cjelogodišnjeg turizma u svim dijelovima Hrvatske. Svaki dio Hrvatske ima što ponuditi i to trebamo snažnije iskoristiti i bolje povezati.
Nijemci su i dalje apsolutni broj jedan?
Tako je. Njemačko tržište već godinama prepoznaje vrijednost i kvalitetu hrvatskog turizma te nam je iznimno važno. U dosadašnjem dijelu godine turisti iz Njemačke ostvarili su gotovo 1,8 milijuna dolazaka te više od 11,4 milijuna noćenja što je rast i u dolascima i u noćenjima u odnosu na isto razdoblje 2019. I u srpnju bilježimo veći broj dolazaka i noćenja njemačkih turista u usporedbi s 2019. Veseli i činjenica da njemački turisti sve više otkrivaju i kontinent, ali i prepoznaju Hrvatsku kao destinaciju koja cijele godine može ponuditi raznolike sadržaje. S obzirom na važnost njemačkog tržišta za Hrvatsku, izuzetno cijenimo suradnju s ADAC-om. Potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju uspostavili smo dugoročnu suradnju između Ministarstva turizma i sporta i ADAC-a, zbog čega imamo priliku njemačkim turistima učiniti dostupnijima sve potrebne informacije o Hrvatskoj. Ponosni smo što se hrvatska kamping ponuda prema procjeni ADAC-a i za 2022. nalazi na visokom trećem mjestu s najvećim postotkom rasta od čak 62%.
Kakav je odaziv iz zemalja koje graniče s Ukrajinom i koje su nacije nadomjestile manjak ruskih i ukrajinskih turista?
U 2019. u ukupnoj strukturi stranih turista Rusi su činili 0,91 posto, a Ukrajinci 0,77 posto. U 2021. taj se postotak malo povećao za Ruse na 0,95 posto, a za Ukrajince 1,02 posto. Ove godine s tržišta Poljske, Slovačke i Mađarske, koje graniče s Ukrajinom, bilježimo bolje rezultate nego što su bili 2019. Tako su u dosadašnjem dijelu godine Poljaci ostvarili osam posto više noćenja u odnosu na isto razdoblje 2019., Mađari jedan posto, a Slovaci čak 15 posto više.
Domaći gosti su u plusu?
Do sada su domaći turisti ostvarili više od 1,5 milijuna dolazaka te 6,6 milijuna noćenja. U komercijalnom smještaju domaći turisti bilježe rast od osam posto u noćenjima u odnosu na 2019. i time smo zadovoljni. Domaći turisti iznimno su nam važni i u kontekstu razvoja cjelogodišnjeg turizma, stoga smo upravo na njih posebno fokusirani u predsezoni i postsezoni kada ih akcijama poput Mjeseca hrvatskog turizma dodatno potičemo na putovanja Lijepom Našom.
Mnogi se turisti, pogotovo domaći, tuže na visoke cijene na Jadranu, je li poskupljenima dotaknuta gornja granica?
Cijeli svijet suočava se s inflacijom kao posljedicom povećanja cijena energenata i geopolitičkih okolnosti. Troškovi poslovanja utječu na cijene usluga u svim sektorima pa tako i u sektorima turizma i ugostiteljstva. Vlada vodi brigu i o tome i svjesni smo svih izazova. Mehanizmima koji su nam na raspolaganju pomažemo poduzetnicima i građanima, a to ćemo činiti i dalje. S turističkim sektorom vodimo otvoren dijalog, vidjet ćemo što još možemo poduzeti kako bismo olakšali trenutačnu situaciju. Trenutačna situacija utječe na gospodarstva svih zemalja i snažna je poruka da se što prije trebamo okrenuti zelenoj i digitalnoj transformaciji poslovanja, koja u turizmu podrazumijeva energetski učinkovitu infrastrukturu, korištenje obnovljivih izvora energije, ekoloških materijala, pametno gospodarenje vodama i otpadom te digitalizaciju turističkih usluga. Upravo takva ulaganja potičemo kroz NPOO.
Ima li pritužbi gostiju s obzirom na to da se sezona odrađuje s manjkom oko pet tisuća radnika u hotelijerstvu i čak deset tisuća u ugostiteljstvu?
Hrvatskom turizmu već više godina nedostaje radne snage i svi relevantni resori u Vladi kontinuirano rade na tome. Vjerujem da su potezi Vlade poput ukidanja godišnjih kvota za strance, digitalizacije dijela procesa, kao i povećanja poreznog limita na dohodak za uzdržavane članove s 15 tisuća na 24 tisuće kuna, čime se omogućuje i zapošljavanje većeg broja studenata na sezonskim poslovima u turizmu, ipak ublažili ovaj problem ove sezone. Kad je riječ o našim programima stipendiranja i promocije turističkih zanimanja, u posebnom nam je fokusu poticati mlade generacije za rad u turizmu i ugostiteljstvu. Zato smo povećali iznose stipendija, proširili mrežu partnera, a i kroz ulaganja u okviru NPOO-a predvidjeli smo deset milijuna kuna za obrazovanje i usavršavanje kadrova. Dugoročno rješenje izazova radne snage vidimo u razvoju cjelogodišnjeg turizma koji će potaknuti sigurno i trajno zapošljavanje. Dobar primjer su mali obiteljski hoteli koji su otvoreni cijele godine i koji prema riječima predstavnika takvih udruženja sada nemaju problema s radnom snagom. Zaposlenici traže primjerene uvjete rada i stalan posao, traže sigurnost i to im moramo osigurati, ne samo zato što je cijela Europa u potrazi za kvalitetnom radnom snagom, već i zato što jedino motivirani i zadovoljni radnici mogu pružiti pravu dobrodošlicu turistima i potaknuti ih da se ponovno vrate Hrvatskoj.
Svojedobno ste rekli kako očekujete da 2022. financijski možda i nadmaši rekordnu 2019., stojite li i dalje pri tome?
Podaci HNB-a za prvo tromjesečje pokazuju da je prihod od stranih turista iznosio 495 milijuna eura, što je dva posto više u odnosu na isto razdoblje 2019. U odnosu na prvo tromjesečje protekle godine prihodovano je više nego dvostruko. Naime, u prva tri mjeseca lani prihodovano je 242 milijuna eura od stranih turista. I vrijednost fiskaliziranih računa u prvih sedam mjeseci ove godine veća je za 33 posto, dok je samo u srpnju vrijednost veća za čak 51 posto. Ipak, treba uzeti u obzir i povećanje cijena, odnosno trenutačne okolnosti poslovanja. Tek treba vidjeti kakva će u financijskom smislu biti turistička 2022. godina.
Jadranski domaćini govore da su ovogodišnji gosti puno manje rasterećeni i entuzijastični nego prošle godine i da u strahu od onog što donosi jesen paze na svaki euro, hoće li se to odraziti na posezonu?
Rezervacije za posezonu za sada su iznimno dobre. Turisti sve više iskazuju želju za putovanjima i izvan sezone, u krajeve koji će im pružiti drukčiji doživljaj. Kao što sam spomenula, i ove godine u razdoblju posezone započet ćemo s pogodnostima namijenjenim ponajprije domaćim turistima, poput Mjeseca hrvatskog turizma. Te akcije namijenjene su i svima onima koji se u tom razdoblju zateknu u Hrvatskoj i one su nam pokazale da mogu dodatno potaknuti interes za putovanjima.
Kako u ovoj globalno neizvjesnoj situaciji planirati turističku godinu 2023.?
Sigurno je da moramo jačati otpornost i kvalitetu ponude u cijeloj godini. I na tome već radimo, tako da jednim dijelom možemo reći da se paralelno s aktivnostima za ovu turističku godinu ujedno pripremamo i za sljedeću. Sigurna sam da ćemo strateškim aktivnostima s kojima smo već započeli dodatno istaknuti imidž Hrvatske kao sigurne, odgovorne, ali i sve više cjelogodišnje turističke destinacije koja ima kvalitetnu ponudu i autentičan doživljaj.
Na mjestu direktora Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice kao vaš prvi suradnik ostaje Kristjan Staničić, raduje li vas što nema promjena na čelu nacionalne turističke organizacije?
HTZ ima ključnu ulogu u promociji hrvatskog turizma u svijetu. Gospodin Staničić sa svojim je timom odradio dobar posao – Hrvatska je prepoznata kao jedna od najpoželjnijih turističkih destinacija na Mediteranu. No i u ovom mandatu HTZ čeka puno novih izazova jer pozitivan imidž Hrvatske trebamo ne samo zadržati već i nadograditi. Iako je Hrvatska ponajviše percipirana na temelju sunca i mora, naš je zadatak promocijski je pozicionirati kao visokokvalitetnu destinaciju koja vodi brigu o gospodarskoj, društvenoj i ekološkoj održivosti, destinaciju cjelogodišnje ponude te snažnije brendirati kontinent i zaleđe. HTZ priprema i svoj Strateški marketinški i operativni plan, koji će uključivati i redefiniranje brenda hrvatskog turizma i krovnog komunikacijskog koncepta te vjerujem da ćemo zajedničkim snagama ispuniti postavljene ciljeve.
Kompletan sustav tristotinjak turističkih zajednica zbog novog je zakona morao provesti (re)izbor direktora, koliko je TZ-a dobilo novog direktora i što očekujete od tog svojevrsnog provjetravanja?
Dosad je proveden upis ili zaprimljen prijedlog za upis direktora 85% turističkih zajednica. Reizbor direktora dio je procesa unapređenja sustava turističkih zajednica kao destinacijskih menadžment organizacija i u ovoj prvoj fazi turistička vijeća dobila su priliku izabrati najbolje kandidate za mandatno razdoblje od četiri godine, a oni su u postupku izbora bili dužni predložiti i obrazložiti svoju viziju i četverogodišnji plan rada odnosno razvoja destinacije.
Prošlo je desetak dana otkako je prijedlog Strategije razvoja održivog turizma do 2030. pušten u e-Savjetovanje; možete li malo predstaviti Strategiju našim čitateljima, kako bi hrvatski turizam trebao izgledati te godine?
Strategija je na e-Savjetovanju do 20. kolovoza i iskoristit ću ovu priliku te još jednom pozvati sve dionike da se uključe u raspravu i doprinesu kvaliteti ovog strateškog dokumenta. Strategijom definiramo razvoj održivog i odgovornog turizma kao i njegovu zelenu i digitalnu tranziciju ispunjavanjem četiriju strateških ciljeva – cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam, turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu, konkurentan i inovativan turizam te otporan turizam. Strategija se razlikuje od prijašnjih jer je podupiru sredstva koja su Hrvatskoj na raspolaganju kao članici EU, odnosno svaki strateški cilj povezan je s izvorima financiranja i razvojnim potrebama, kao i potencijalima koji su temelj razvoja turizma u ovom desetljeću. Definirali smo i viziju kojom želimo naglasiti da je cilj razvoja održivog turizma u Hrvatskoj unaprijediti kvalitetu života i rada lokalnog stanovništva te gospodarski i društveni napredak hrvatskog društva u cjelini, a uz to naglasiti da je potrebno očuvati obilježja Hrvatske kao turističke destinacije, njezinu autentičnost koju odražavaju gostoljubivi, otvoreni i srdačni ljudi, raznolikost njezinih regija te bogatu prirodnu i kulturnu baštinu.
Neki kažu da su očekivali konkretnije smjernice što se tiče državnih prioriteta i proizvoda na koje bi se naš turizam u budućnosti trebao oslanjati, kakvi komentari stižu do vas?
Strategija je izrađena prema smjernicama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem RH u suradnji s predstavnicima ključnih dionika hrvatskog turizma, ministarstava i drugih institucija, a doprinos je dao i velik broj sudionika u okviru tematskih radionica, sastanaka i intervjua. Nekima se možda čini da nam nisu u fokusu, ali ciljevi su u ovoj Strategiji horizontalni – npr. za nautiku jednako su važni razvoj cjelogodišnjeg turizma, očuvan okoliš i klima kao i radna snaga i investicije, a to vrijedi i za zdravstveni ili seoski turizam i agroturizam. No ključno je da Strategija ne bude lista želja i zato je ona usko povezana sa zakonodavnom reformom sektora, prioritetima i programom Vlade, Nacionalnom razvojnom strategijom, europskim izvorima financiranja i sredstvima iz državnog proračuna. Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. detaljnije će i konkretnije propisati mjere i aktivnosti koje proizlaze iz Strategije.
Osim Strategije razvoja održivog turizma do 2030. u e-Savjetovanju je i dugo očekivani Zakon o sportu...
Tako je, Zakon o sportu nalazi se u e-Savjetovanju do 29. kolovoza te također pozivam sve dionike iz sustava sporta da se uključe svojim komentarima. Ovim Zakonom predvidjeli smo niz pozitivnih rješenja kojima ćemo paralelno utjecati na vrhunski sport, ali i na sport kojim se bave djeca, mladi i građanstvo. Jedan od važnih strateških ciljeva jest poticati na bavljenje tjelesnom aktivnosti, ponajviše u svrhu zdravlja, te s obzirom na lošu statistiku kad je riječ o tjelesnoj aktivnosti naše populacije taj dio želimo dodatno osnažiti i omogućiti što bolje uvjete te dostupnost sporta svakom pojedincu. Istodobno, želimo se još snažnije brinuti i za vrhunski sport kako bismo i dalje svjedočili sjajnim svjetskim uspjesima naših sportaša te je predviđeno uvođenje nacionalne stipendije, mirovinsko i zdravstveno osiguranje za vrhunske sportaše I. kategorije, kategorizacija sportova, sustavnije ulaganje u sportsku infrastrukturu i velike sportske manifestacije te niz drugih rješenja kojima će se omogućiti još bolje funkcioniranje sustava sporta.
Turizam s nestrpljenjem očekuje kraj kolovoza jer je će tada, kako je najavljeno, biti raspisan natječaj za bespovratna sredstva namijenjena turističkoj infrastrukturi, koji će biti kriteriji?
Kako smo i najavili, krajem kolovoza turistički sektor može očekivati raspisivanje javnih poziva za bespovratna sredstva namijenjena projektima za ulaganja u javnu i privatnu infrastrukturu. U okviru NPOO-a prvi put do sada osigurana su bespovratna sredstva u iznosu od 2,2 milijarde kuna, i to za investicije koje doprinose razvoju održivog, inovativnog i otpornog turizma. Za ulaganja u javnu turističku infrastrukturu predviđena je alokacija sredstava u iznosu od 930 milijuna kuna, dok je za privatnu turističku infrastrukturu predviđena alokacija od 1,25 milijardi kuna. Ministarstvo turizma i sporta donijelo je i Program dodjele državnih potpora za ulaganja u sektoru turizma, koji je stupio na snagu 27. srpnja ove godine, a njime se utvrđuju ciljevi, uvjeti i postupci za dodjelu državnih potpora za projekte ulaganja u sektoru turizma u okviru NPOO-a. Sve informacije dostupne su na službenim web-stranicama Ministarstva, odnosno na našoj podstranici NPOO, gdje na jednom mjestu zainteresirana javnost ima pristup svim detaljima.
Što će za turizam juga Hrvatske značiti Pelješki most?
Za turizam Pelješca, Korčule i cijelog juga most znači novu kvalitetu, veću vidljivost i dostupnost. Prijevoz roba i putnika bit će jednostavniji i brži. Sve to omogućit će i jačanje gospodarskog razvoja te regije, razvoj turizma, poboljšan pristup zdravstvenoj skrbi, obrazovanju i drugim važnim socijalnim uslugama. Pelješki most zbog svoje je ljepote već sad turistička atrakcija kojom je dodatno obogaćena ponuda Pelješca odnosno juga Hrvatske, a vrlo je interesantan i nautičarima.
Koliko su turisti upoznati s time da je most otvoren i može li se činjenica da je Hrvatska sada bolje povezana s jugom odraziti na povećan posjet već ove sezone?
I prije otvorenja Pelješki most plijenio je pozornost stranih medija i turista tako da sam sigurna da je većina upoznata s činjenicom da je most pušten u promet. Mislim da već ove sezone možemo očekivati povećanje broja turista, ali ipak malo pričekajmo realne brojke.
VIDEO Dan koji se pamti: Spektakularno otvorenje Pelješkog mosta pratila je cijela Hrvatska
Voda, sunce i zrak te još i most imamo u ponudi! Ima da navale kao ludi!