Petorica muškaraca proglašena su krivima zbog pljačke dragulja u Dresdenu. Lopovi su 2019. ukrali dragocjenosti vrijedne 113 milijuna eura iz državnog muzeja u gradu. Policija je pronašla dragulje te mač ukrašen dijamantima. Međutim, strahuje se da ostatak blaga nikad neće biti pronađen. Osuđeni muškarci članovi su ozlaglašene kriminalne obiteljske mreže te su već bili osđivani na zatvorske kazne između četiri i šest godina zatvora.
Ovo je bila pomno planirana pljačka jer su muškarci živjeli u Berlinu i posjetili su mjesto nekoliko puta i unaprijed pripremili svoj plan pljačke. Naime, koristili hidraulički stroj za rezanje kako bi prorezali šipke zaštitnog pokrova prozora prije nego što su ih zalijepili natrag na mjesto. Nakon toga su u ranim jutarnjim satima, 25. studenog 2019., zapalili su ploču s prekidačem u blizini muzeja, a dvojica su ušla u muzej, prenosi BBC. Snimka CCTV-a uhvatila je lopove s maskama i sjekirama dok su ulazili u Gruenes Gewoelbe - ili Zeleni trezor - i razbijali staklene vitrine kako bi došli do blaga. Lopovi su zatim raspršili aparat za gašenje požara pjenom po sobi kako bi prekrili tragove prije nego što su pobjegli u Audiju koji su zatim zaustavili na parkiralištu, zapalili auto te su pobjegli natrag u Berlin. "Postoje ljudi koji kradu umjetnine iz strasti prema umjetnosti, ali ovo je zapravo bilo suprotno", kaže Marion Ackermann, generalna direktorica Dresdenske državne umjetničke zbirke. U muzeju su u početku strahovali da je blago zavijek izgubljeno.
Međutim, većina ukradenih predmeta vraćena je u muzej nakon što su trojica muškaraca priznala krađu i pristala otkriti lokaciju plijena u zamjenu za blaže kazne kao dio dogovora s tužiteljima. Unatoč tome, nekoliko komada još uvijek nedostaje, uključujući vrlo rijedak dijamant nazvan Bijeli kamen Saske. Predmeti su bili dio riznice koju je u 18. stoljeću prikupio August Snažni, izborni knez Saske. Ne samo da je nakupio komade prekrivene dijamantima i dragim kamenjem, već je dizajnirao Zeleni trezor u kojem su ukradeni predmeti bili izloženi. Profesor Ackermann kaže da je gubitak dijela zbirke bio posebno bolan jer je Augustov koncept tada, kao i danas, bio da posjetitelj treba vidjeti cijeli ansambl zajedno i biti preplavljen raznolikošću boja i kamenja.
Ovo je poznati Libanonski klan .