Čelnik Mosta u BiH

Petrov traži ponavljanje izbora u Stocu: Neprihvatljivo je da se dogodi napad na službenu osobu, a da se ništa ne poduzima

božo petrov
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
1/4
09.10.2016.
u 17:30

"Odbacujemo rušenje ustavno-pravnog poretka BiH. Jasno osuđujemo referendum u RS-u, isto tako osuđujemo nasilje koje se dogodilo ovdje u Stocu. Očekujemo provođenje izbora u demokratskom duhu sukladno stavu i zakonima BiH“, istaknuo je ministar Kovač

Potpredsjednik vlade Božo Petrov i ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač osudili su u nedjelju u bosanskohercegovačkom gradiću Stocu nasilje u kojemu je bošnjački kandidat za načelnika općine pretukao dvojicu hrvatskih članova izbornog povjerenstva, što je dovelo do nasilnog prekida izbora.

Policija Hercegovačko-neretvanske županije prijavila je zbog tog incidenta 27 osoba, među kojima su kandidat SDA za načelnika Salmir Kaplan, predsjednik SDP-a u Stocu Demir Mahmutćehajić i visoki dužnosnik SDA Ahmet Ljubović.

Prijavljeni su zbog fizičkog napada na predsjednika općinskog izbornog povjerenstva Ivana Perića i člana biračkog odbora Marija Raguža koji je zadobio teže tjelesne ozljede te se još uvijek nalazi u bolnici.

Osumnjičeni, okupljeni u Inicijativu za Stolac, nakon napada nasilno su odnijeli izborni materijal i kutije za glasanje s 12 biračkih mjesta, čime je prekinut izborni proces 2. listopada.

– Ono što se dogodilo u Stocu je posljedica višegodišnje politike u BiH gdje su Hrvati bili diskriminirani i konstitutivni, ali samo na papiru – rekao je Petrov nakon susreta s načelnikom općine Stolac Stjepanom Boškovićem.

– Neprihvatljivo je da se dogodi napad na službenu osobu, na običan puk, da se apsolutno ništa ne poduzima, a s druge strane niti jedna stranka iz bošnjačkog establishmenta to ne osudi – dodao je.

Petrov je pozvao da se u BiH, uključujući Stolac poštuje ustavno-pravni poredak i da se izbori u tom gradu ponove u skladu s vladavinom prava. – Dat ćemo uvijek potporu Hrvatima u BiH jer smatram da to Hrvatska treba raditi – istaknuo je Petrov ističući da to ne znači miješanje u unutarnje stvari BiH.

I Kovač je osudio napad na predsjednika izbornog povjerenstva i druge ljude uključene u organizaciju izbora ocijenivši kako je neprihvatljivo da počinitelji nisu sankcionirani.

– Odbacujemo rušenje ustavno-pravnog poretka BiH. Jasno osuđujemo referendum u RS-u, isto tako osuđujemo nasilje koje se dogodilo ovdje u Stocu. Očekujemo provođenje izbora u demokratskom duhu sukladno stavu i zakonima BiH – istaknuo je ministar Kovač.

Načelnik Stoca Stjepan Bošković (HDZ BiH) odbacio je prigovore kandidata SDA za načelnika općine Salmira Kaplana kazavši kako se za nasilje pokušava tražiti alibi u navodnim izbornim nepravilnosti.

– Zabrinjavajuće je da čovjek koji napadne instituciju BiH pokušava tražiti alibi u stvarima za koje misli da su bile nezakonite. No, činjenica je i potvrđeno je na sjednici Središnjeg izbornog povjerenstva da je sve što je napravilo lokalno izborno povjerenstvo bilo po zakonu – rekao je Bošković.

On je pozvao institucije da provedu istragu izgreda i kazne odgovorne te omoguće održavanje novih izbora.

U nedjelju poslijepodne u Stolac je stiglo i izaslanstvo SDA, predvođeno potpredsjednikom Šefikom Džaferovićom, koje se susrelo s predstavnicima bošnjačke Inicijative za Stolac koja okuplja SDA, SDP BiH i Savez za bolju budućnost.

>> Građani u Saboru pitali: Hoće li u sljedećem sazivu sabornica biti punija?

Komentara 32

MA
mariopermp1981
20:50 09.10.2016.

Dragi jastog: to muslimani rade hrvatima u federaciji. Draga gospodo iz Hrvatske daj pigurajte u Mostaru da jedan glas hrvata vrijedi isto kao i glas poturica. A ne njihov jedan a nasa 2. Sta to oni vrijede vise nego mi?

IV
ivanbili25
00:42 10.10.2016.

Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini samo su potvrdili bošnjačko-srpske namjere da međusobno podijele tu državu na dva nacionalna entiteta – srpski, koji se nedavno legitimirao organizacijom referenduma i bošnjački, u kojem muslimanska komponenta nekadašnje hrvatsko-bošnjačke Federacije svoje gubitke od Srba nadoknađuje otimanjem hrvatskih prostora. Zoran primjer takve islamističke ekspanzije bošnjačka je politika manifestirala na izborima u istočnohercegovačkom gradiću Stocu, kojeg bošnjačka politika u lukavoj strategiji zaposjedanja donjega toka rijeke Neretve, a u konačnici i njezina ušća, smatra svojom ključnom vojno-političkom točkom s koje će nadzirati južne dijelove hrvatske jadranske obale. Naravno, izborno, a još prije toga i demografsko zaposjedanje Stolca podrazumijeva, ako ne osvajanje većinski hrvatskoga Mostara, onda svakako njegovu destabilizaciju kroz izdvajanje tzv. bošnjačkih dijelova grada iz njegova sastava. Takva je politika, unatoč odluci Ustavnoga suda BiH, rezultirala višegodišnjim neodržavanjem lokalnih izbora u Mostaru, što potpuno paralizira razvoj grada, sprječava njegovo okrupnjavanje i središnju, odnosno glavnu ulogu u prirodnom i povijesnom hercegovačkom povezivanju. Višegodišnje blokiranje održavanja mjesnih izbora u Mostaru nije samo zoran primjer u sprječavanju razvoja demokratskih procesa, koji su još prije tri desetljeća zahvatili europske države, u razdoblju urušavanja komunističkoga sustava i propasti višenacionalnih država SSSR-a i SFRJ. Naime, potpora trajnom održavanju anarhije u središnjem hrvatskom gradu u Hercegovini povezana je s politikom muslimanskoga, odnosno bošnjačkog prodora na jadransku obalu, koja se može realizirati, naravno uz izborno osvajanje Stolca i promjenom etničkoga sastava pučanstva u Neumu, što bošnjačka politika, uz pomoć sumnjivog bliskoistočnog kapitala nastoji i ostvariti otkupom nekretnina na području Neuma, čime bi muslimanski etnički element i u vlasničkom smislu postao gospodar hercegovačkoga primorja. Na hrvatskim hercegbosanskim je političarima da pronađu optimalan model upravljanja svojim prostorom, koji im zasad može omogućiti vlastito preživljavanje. Nasuprot ustrojstvu modela za preživljavanje hercegbosanskih Hrvata, kojeg će na kraju, bilo da je riječ o dobrom ili pak lošem modelu, stvoriti političari hercegbosanskih Hrvata, hrvatska bi državna politika s obzirom na svoje obveze koje proistječu iz supotpisa na Daytonskom sporazumu trebala izboriti hrvatsku jednakopravnost unutar BiH na međunarodnoj razini. Dva su međunarodna čimbenika – SAD i EU - na koja po svom članstvu i partnerstvu može i treba utjecati hrvatska državna politika. Sjedinjene Države su svojim diplomatskim akcijama prekinule rat u BiH i sve tri zaraćene strane dovele na mirovne pregovore, koji su rezultirali potpisivanjem ugovora na kojem i danas počiva krhki mir u BiH. Taj mir održava autoritet i ugled SAD-a, dok njegove temelje pokušavaju urušiti Moskva preko sve drskije srpske i srbijanske politike te neoosmanska Turska koju u svojoj politici već tradicionalno slijedi muslimansko-bošnjačka politika. U nedostatku carigradske potpore, bošnjačkoj strani na ruku ide i sve veća nazočnost arapskoga utjecaja u zaleđu hrvatske jadranske obale. Osmišljen, energičan, dosljedan i ustrajan nastup hrvatske državne politike i njezine diplomacije donio bi i znatno povoljniji rezultat za hercegbosanske Hrvate. Kad je u pitanju politika Europske unije i pojedinih država EU prema BiH nova hrvatska vlada na čelu sa zastupnikom u Europskom parlamentu Andrejem Plenkovićem treba se držati samo dokumenta i vlastitih rezolucija Europskoga parlamenta o BiH. U jednoj takvoj rezoluciji, koju su prihvatili konzervativni i socijalistički zastupnici Europskoga parlamenta pregovori EU i BiH uvjetovani su takvim unutarnjim ustrojavanjem BiH, koje bi omogućilo i jednakopravnost sva tri državotvorna naroda, ali i manjinskih skupina koje žive na njihovu području. Takvu jednakopravnost, kako je istaknuto u Rezolucije Europskoga parlamenta, može osigurati jedino federalno uređenje BiH, što onda podrazumijeva i ustrojavanje hrvatske federalne jedinice ali i ustanova koje bi im jamčile jednakopravnost sa Srbima i Bošnjacima. Ako se za to na vanjskopolitičkom polju uspije izboriti vlada Andreja Plenkovića, bio bi to veliki uspjeh ne samo njegove vlade, nego i Europske unije, ali i NATO saveza, na čijem se čelu nalaze Sjedinjene Države.

SE
senegal1393
19:09 09.10.2016.

Kad će te već jednom posjetiti narod srenje Bosne, a ne samo Hercegovce.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije