Fitch Ratings, posljednja od tri velike bonitetne kuće, trebala bi tijekom poslijepodneva objaviti novu ocjenu kreditnog rejtinga Hrvatske. Očekuje se da će se odlučiti na podizanje rejtinga Hrvatske na investicijsku razinu. S obzirom na to da su makroekonomski parametri poboljšani, javne financije konsolidirane, a bilježimo i suficit drugu godinu zaredom, Hrvatska zapravo i ne pripada zemljama s rejtingom u kategoriji “smeća”, što misle i investitori koji su u cijenu duga već ukalkulirali bolji status.
Da će se povećanje rejtinga i dogoditi, sugerira i činjenica da postojeći rejting ima pozitivne izglede što je inače znak skorog povećanja ocjene. Ipak, ministar financija Zdravko Marić nije u četvrtak htio komentirati eventualno popravljanje rejtinga niti otkriti svoja očekivanja, već je najavio da će sve prokomentirati nakon objave Fitchova izvještaja.
Ide nova serija obveznica
Podsjetimo, najveća bonitetna kuća Standard & Poor’s već nam je krajem ožujka digla kreditni rejting na investicijsku razinu, dok se Moody’s odlučio korigirati izglede Hrvatske sa stabilnih na pozitivne. Podizanje rejtinga kod Fitcha zacementiralo bi bolju poziciju Hrvatske na tržištima novca na kojima smo godinama plaćali ogromne kamate, što je utjecalo i na proračun, ali i na konkurentnost hrvatske ekonomije pa nas je tako još dublje zakopalo u krizu. Naime, Ministarstvo financija priprema još jedno izdanje euroobveznice od oko 1,25 milijardi eura, pa bi podizanje rejtinga bio dobar termin za puštanje tog papira na tržište.
Vremena ima jer većeg dospijeća nema do studenoga, ali očito se bira najbolji tajming. Vijest o podizanju rejtinga bila bi potvrda rada ministra Marića koji inzistira na smanjenju javnog duga i uravnoteženom proračunu od početka mandata. Ne treba zanemariti ni činjenicu da je proračun konsolidirane države u plusu već dvije godine. Tržišta su, kako je Marić objasnio, već ukalkulirala nove trendove u cijenu duga pa je premija kreditnog rizika u protekle tri godine smanjena za više od 200 baznih bodova, što znači da je kamata na hrvatski dug pala za najmanje dva postotna poena. Po najnovijim podacima, CDS za desetogodišnju obveznicu Hrvatske je samo 1,6 postotnih poena, što je upola niže od CDS-ova u 2015. godini koji su se bližili 4 posto. Od početka godine cijena duga hrvatske države pala je za oko 50 baznih poena. To je smanjilo i troškove za kamate u proračunu, i to s 12 milijardi kuna u 2015. na manje od 10 milijardi kuna koliko smo platili lani, ali je utjecalo i na konačnu cijenu zaduženja svakog građanina. Marić je izvrsno iskoristio razdoblje jeftinog novca jer je na tržištu refinancirao većinu obveznica po upola nižim kamatnim stopama, a valja podsjetiti da je refinanciran i cestarski dug što je znatno rasteretilo konsolidiranu državu i doprinijelo suficitu.
– Smatramo da je još uvijek moguće značajno smanjiti premiju rizika, pa tako i trošak financiranja obveza iz državnog proračuna, a to će utjecati na smanjenje cijena duga i kapitala za poduzetnike i građane – kazao je Marić.
Nastavlja se pad javnog duga
Strategijom upravljanja javnim dugom za razdoblje od 2019. do 2021. godine, koju je Vlada donijela u četvrtak, konsolidacija se nastavlja pa se najavljuje da će na kraju razdoblja udio javnog duga u BDP-u iznositi samo 65,4 posto. To je granica kojom se jako približavamo maastrichtskim kriterijima za uvođenje eura, što je jedan od glavnih ciljeva ove politike vođenja javnih financija. Marić je istaknuo da je fiskalna konsolidacija postignuta “oštrom, čvrstom i jasnom kontrolom” rashodne strane proračuna. Neplanirano opterećenje bila je kriza u Uljanik grupi koja je građane već koštala gotovo 4,5 milijardi kuna, koliko je u dvije godine otišlo na plaćanje jamstava. Prema izračunu ministra Marića sva preostala jamstva, od onih za željeznice i luke do onih za Croatia Airlines, vrijedna su oko dva posto BDP-a što je oko sedam milijardi kuna.
Ta jamstva predstavljaju rizik koji se u slučaju Uljanika pretvorio u stvarni trošak poreznih obveznika. Uz jamstva, izazov za državu su, kako Marić kaže, vanjski i unutarnji rizici, pa je najavio da će se ekonomska politika Vlade usmjeriti na visokokvalitetne investicije, strukturne reforme te makroekonomsku stabilnost i održive javne financije. Eksternih je izazova puno, od usporavanja globalnog rasta do slabije performanse Njemačke koja je srezala svoje prognoze za kretanje BDP-a na manje od jedan postotni poen do Italije koja pleše na rubu nove recesije.
Marić najbolji Ministar👌👌👍👍🇭🇷🇭🇷