Dan antifašističke borbe obilježava se 22. lipnja kao državni blagdan u znak sjećanja na osnivanje Prvog sisačkog partizanskog odreda 1941. godine, koji je ujedno bio i prva antifašistička postrojba u ovom dijelu Europe. Premijer Andrej Plenković koji je prvi put u Brezovici na središnjoj svečanosti održao je govor.
"Zadovoljstvo mi vas je pozdraviti. Premda je ovaj praznik uspostavljen još 1991. na inicijativu predsjednika Tuđmana od ove godine Vlada RH je nositelj njegove organizacije i tako će biti i u budućnosti", kazao je Plenković.
"Nakon Njemačke okupacije, postavljen je kvislinški režim Ante Pavelića. U stvarnosti Hrvatska je bila podijeljena na njemačku i talijansku okupaciju. Doneseni su i rasni zakoni protiv Židova, Roma i Srba. U ovoj šumi skupina od 70 boraca uglavnom Hrvata osnovala je odred i krenula u borbu. Tu je bio i Janko Bobetku. To je bila i prva antifašistička borbena jedinica", kazao je Plenković.
"Partizani su postupno oslobodili dijelove Hrvatske što je dovelo do ZAVNOH-a koji je kasnije omogućio da 1990. bude potvrđena suverenost Hrvatske koja je obranjena u Domovinskom ratu, kazao je. "Hrvatska je imala najmasovniji pokret otpora", dodao je.
"Prošle godine, obilježili smo 25. obljetnicu pobjede u Oluji i Domovinskom ratu. Tada sam rekao da žalimo i za žrtvama ratnih zločina počinjenih s hrvatske strane, kojih je nažalost bilo, jer legitimno pravo na obranu nije i ne može biti opravdanje za nedjelo – te je svaki takav čin bolan za sve obitelji žrtava", kazao je premijer.
"Isto tako, neovisno o spomenutim zaslugama hrvatskih partizana za uspostavu Federalne Države Hrvatske – čime je spriječeno unitarističko uređenje Jugoslavije u kojoj Hrvatska ne bi imala vlastite granice – vrijeme je da i ta burna vremena sagledamo u svoj njihovoj složenosti. To se osobito odnosi na ona bolna povijesna zbivanja kojim se sigurno nijedan istinski antifašist ne ponosi. Tu ponajprije mislim na poratne zločine Jugoslavenske armije nakon izručenja kraj Bleiburga odnosno masovnih likvidacija razoružanih vojnika i civila duž Križnog puta, ponajprije u Sloveniji i Hrvatskoj, što je još traumatično za brojne obitelji", poručio je premijer.
"Kao što se ničim ne mogu opravdati zločini ustaša ni Jasenovac, ništa ne može opravdati masovno pogubljenje poraženih snaga i često nedužnih ljudi, što je ne samo bacilo sjenu na antifašistički pokret već je i produbilo pogubne podjele u poratnoj Hrvatskoj. Tu također mislim i na poslijeratne čistke političkih neistomišljenika poput progona blaženog kardinala Stepinca, premda je bio jedan od najhrabrijih pastira Katoličke Crkve u Europi, koji se u svojim propovijedima javno usprotivio progonima Srba i Židova te mnoge od njih spasio od smrti. Tu na koncu mislim i na uspostavu totalitarnog jugoslavenskog režima kojima su iznevjereni ideali brojnih hrvatskih antifašista, što se nažalost ponovilo i nakon slamanja Hrvatskog proljeća", kazao je Plenković u Brezovici.
Jeli pozvan Šljivančanin ?