Ovih je dana u središtu pozornosti jedna moguća nedorečenost Ustava RH, koju je istaknula Sandra Petrović Jakovina tvrdeći da je izborna pobjeda kandidatkinje HDZ-a za predsjednicu države gđe Kolinde Grabar-Kitarović upitna jer za nju nije glasovala većina svih birača koji su izašli na izbore, budući da „Ustav RH ne poznaje prvi i drugi krug“, nego „da se izbori ponavljaju kad jedan kandidat ne dobije većinu glasova svih koji su izišli na birališta“. Osnovu za takvu tvrdnju pronalazi u Ustavu RH, u članku 95., u stavku 3., gdje piše da se “predsjednik Republike bira većinom svih birača koji su glasovali” (dakle, riječ je o apsolutnoj većini), a “ako ni jedan od kandidata ne dobije takvu većinu, izbor se ponavlja nakon 14 dana”. Budući da Ustav RH u istome članku, u stavku 7., upućuje na Zakon o izboru Predsjednika Republike Hrvatske, postavlja se pitanje je li članak 17. toga Zakona u suprotnosti s Ustavom RH jer u tome članku, u stavku 4. piše: “Na ponovljenom izboru izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova birača koji su glasovali” (dakle, riječ je o relativnoj većini).
Kako su se već pravni stručnjaci izjasnili o tome nalazimo li se u ustavnoj krizi, važno je da se to pitanje razmotri i s jezičnoga aspekta, odnosno postoji li prostor za tumačenje o tome proteže li se apsolutna većina iz Ustava RH “svih birača koji su glasovali” (pa onda eventualno i onih koji su na glasovanju poništili listić prekriživši ga ili dopisujući neko ime) i na drugi krug glasovanja za predsjednika RH. Takve dvojbe nema u Zakonu o izboru Predsjednika Republike Hrvatske jer ondje piše “najveći broj glasova birača koji su glasovali” (pri čemu se mogu, ali i ne moraju brojiti poništeni listići).
Ne ulazeći u pravna tumačenja, a polazeći od izbora jezičnih konstrukcija i izbora riječi u Ustavu RH, valja zaključiti kako je nedvojbeno da tu Ustav RH i Zakon o izboru Predsjednika RH nisu u suprotnosti jer se odgovor nalazi upravo u izboru riječi već u stavku 4. istoga članka Ustava RH: “Na PONOVLJENOM IZBORU pravo da budu birani imaju dva kandidata koja su u PRVOM glasovanju dobili najviše glasova.” Dakle, postoje samo DVA kruga glasovanja, a to je jasno naglašeno i formulacijom “na ponovljenom izboru” jer ne piše u množini: “ponovljenim izborima”. Kada bi umjesto formulacije „u prvom glasovanju“ stajalo „u prethodnom glasovanju“, možda bi i postojala pravna nedorečenost, no to nije slučaj.
S jezičnoga stajališta gledano, Ustav RH nije u suprotnosti sa Zakonom o izboru Predsjednika Republike Hrvatske, odnosno i Ustav i Zakon propisuju samo dva kruga izbora za predsjednika RH – „prvo glasovanje“ i „ponovljeni izbor“. Dakle, jezična ekspertiza pokazuje da je pobjeda gđe Grabar-Kitarović prema Ustavu potpuno neupitna.
>> Kolinda o sporu: Uopće nemam komentara, narod je izabrao predsjednicu
hrxxx111 uključi logiku, poništeni glasački listić ne odlučuje ništa, jer ga nije dobio nijedan kandidat, prema tome potuno je nevažno da li ga brojili ili ne brojili. Posebno što u drugom krugu za pobjedu treba relativna većina. Drugi krug zakonom je uređen na jedini mogući način. traženje apsolutne većine (50% plus 1 glas) nije moguće jer je dovoljan jedan poništen listić da nitko ne može imati apsolutnu većinu, pa prema tome mogi bi izbore ponavljati do besvijesti.