Dovoljno je upisati "pornografija" u internetsku tražilicu, dakle samo tu jednu riječ, pa da nam se kao na pladnju posluži bezbroj pornografskih portala s videouracima. Štoviše, dosta sistematično i studiozno, nudi nam se, primjerice, 50 besplatnih pornografskih web-lokacija za ovu godinu. Dostupan je još uvijek i popis najboljih pornostranica za prošlu godinu. Da bi se ušlo u jednu od najpoznatijih internetskih stranica s pornosadržajem, dovoljno je samo kliknuti na opciju "Stariji sam od 18 godina". Izjava je to na "majke mi", jer nikakva detaljnija provjera ne postoji pa je ulaz slobodan i djeci, ako su voljna lagati o svojoj dobi.
Pornografija je danas dostupnija više nego ikad, na internetu, pa i društvenim mrežama, na kojima ponekad iskače i kada je i ne tražimo. Kako se nositi s time? Kako utječe na mlade i njihove obitelji? Možemo li čak govoriti o pornogeneraciji? – Za početak važno je izbjegavati zamke tzv. "moralne panike", odnosno unaprijed zaključivati kako široko rasprostranjena dostupnost pornografije istovremeno znači i uzročno-posljedičnu vezu s isključivo negativnim predznakom. Naime, presjek recentnih istraživanja u svjetskim okvirima, ali i onih koja su provedena u Hrvatskoj, poput primjerice istraživanje Aleksandra Štulhofera i Ksenije Klasnić iz 2019. godine, ili nisu pronašli jasnu vezu izloženosti pornografskim sadržajima i problematičnih aspekata ponašanja mladih, ili postoje prijepori oko snage te veze ako se i detektirala u nekim istraživanjima.
– To, naravno, ne znači da nema nikakvog utjecaja, ali taj je utjecaj često uvjetovan drugim društvenim čimbenicima, poput odnosa u obitelji, pa se onda prije može govoriti o rizičnim podskupinama mladih, a ne o mladima općenito. Drugim riječima, kada se postavlja pitanje kako se nositi s tim, istraživanja isto tako upućuju na zaključak kako je iskrena i otvorena komunikacija unutar obitelji važan čimbenik reduciranja potencijalne štete ako se nekritički i intenzivno konzumira pornografski sadržaj u mlađoj dobi – počinje izv. prof. dr. sc. Krešimir Krolo s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru. Doktorirao je na temu društvenog kapitala i korištenja društvenih mreža kod mladih. Znanstveni interes mu je u području sociologije mladih, medija i kulture.
POVEZANI ČLANCI:
A kako sveprisutnost pornografije utječe na rodne stereotipe, na položaj i viđenje žene u društvu? – S jedne strane može se govoriti o sadržajnim značajkama pornografskog sadržaja, gdje je nedvojbeno evidentirana dominacija stereotipa o dominantnim muškarcima i submisivnim ženama i gdje je pitanje seksualnog užitka usmjereno ponajprije na ono što muškarac kao konzument očekuje od takvog sadržaja. No kada se dođe do pitanja koliko takav sadržaj "hrani" i stav u svakodnevnom životu da je takav odnos "normalan", ostaje dvojbeno. Može se samo naglasiti kako je veća vjerojatnost da će pornografski sadržaji samo učvrstiti već internalizirane seksističke stavove, dok je upitno ima li konverzijski efekt kod konzumenata koji ne dijele takav svjetonazor. Opet, nužno je naglasiti kako to ne znači da nema primjera gdje je konzumacija pornografije polučila negativan učinak, a o čemu najbolje govori i ispovijest pjevačice Billie Eilish o tome kako je ona doživjela kontakt s pornografskim sadržajima na početku svog puberteta – navodi profesor Krolo.
Popularna je pjevačica, podsjetimo, progovorila 2021. o ovisnosti o gledanju pornografije, koja je počela u dobi od 11 godina. Izazvalo joj je to, ispričala je, noćne more i stvorilo konfuziju kad je počela izlaziti s mladićima. "Mislim da mi je to stvarno uništilo mozak i osjećam se nevjerojatno uništeno što sam bila izložena tolikom broju pornića", ustvrdila je ona u jednoj televizijskoj emisiji. Kada govorimo o dobnoj granici konzumenata pornografskog sadržaja, reći će kako je ona sve niža baš zbog spomenute dostupnosti.
– Mladi danas sve ranije postaju vlasnici mobilnih uređaja na kojima se, svim aplikacijama i restrikcijama unatoč, mogu konzumirati i pornografski sadržaji. No i kod dobne granice treba naglasiti kako postoje razlike između dječaka i djevojčica, jer dječaci u prosjeku najmanje godinu-dvije prije djevojčica dođu u kontakt s navedenim sadržajima – kaže naš sugovornik. Na pitanje je li se zakasnilo sa svojevrsnom reakcijom ili regulacijom, možemo li govoriti o pornogeneraciji, odgovorit će kako nije sklon fatalističkim zaključcima, "tim više što je pornografija društvena činjenica koja se proteže i u razdoblje prije interneta i gdje je uvijek postojao način kako da se takav sadržaj konzumira pa se donekle manje moraliziralo".
– Dapače, čak bih se usudio reći da je problem prethodnih generacija bio izraženiji jer se i manje otvoreno razgovaralo o takvim sadržajima, znanje o posljedicama bilo je oskudnije, a i društvo je u prosjeku bilo manje permisivno po pitanju osobne seksualnosti, posebice kada je u pitanju užitak i seksualnost žena. Što se tiče reakcije, konkretno u Hrvatskoj u nekoliko se navrata pokušao uvesti zdravstveni odgoj koji bi tematizirao i pitanje odgovornog pristupa, no zbog pritisaka nikad nije implementiran pa su mladi ostali na tome da umjesto od stručnjaka o seksualnosti uče od vršnjaka i dostupnih sadržaja na internetu – zaključuje sociolog Krešimir Krolo.
Sandra Antišić Čanić, psihologinja i psihoterapeutkinja, reći će kako je pornografija kao fenomen eksplicitnog prikazivanja spolnog odnosa u svrhu pobuđivanja spolnog uzbuđenja prisutna kroz cijelu povijest čovjeka, no tehnologija ju je učinila lako dostupnom svim generacijama. – Široka dostupnost pornografskih sadržaja i pojava izuzetno profitabilne industrije pornografije govori o potražnji za nečim što će lako i brzo izazvati uzbuđenje. Samim time predstavlja širi društveni fenomen. Utjecaj pornografije na odraslog pojedinca je složen.
Ovisi o njegovim ili njezinim osobinama, vrijednostima i stavovima prema pornografiji, koji onda utječu na faktore poput svrhe i učestalosti konzumacije pornografskih sadržaja te kontekstu u kojima se ona odvija. Ukratko, pornografija danas predstavlja proizvod koji se može iskoristiti na različite načine. Dalo bi se puno raspravljati o potrebi čovjeka da opredmeti i trivijalizira nešto u suštini veoma intimno i osjetljivo i društvu koje normalizira takvu trivijalizaciju – govori psihologinja Antišić Čanić.
– Mnogi danas s razlogom govore o ovisničkim aspektima konzumacije pornografskih sadržaja i problemu pretjerane upotrebe kod dijela korisnika. Izlaganje pornografskim sadržajima te posljedično seksualno zadovoljstvo do kojeg lako dovodi izaziva navale ugode i može izazvati ovisnost. Pri tome se aktiviraju slični mehanizmi u mozgu kao i kod drugih ovisnosti. Ovaj rizik osobito je prisutan ako pojedinac ne posjeduje razvijene druge mehanizme samonagrađivanja i postizanja zadovoljstva, pri čemu se ne ograničavamo samo na područje seksualnosti. Ovaj fenomen posebno se može usporediti s fenomenom sve raširenijeg patološkog kockanja. Povezan je sa sličnim problemima kontrole impulsa, visoke žudnje i nepoželjnih ponašanja, koja mogu imati niz negativnih učinaka na pojedinca i njegove odnose s drugima – nadovezuje se naša sugovornica.
Seksualna je znatiželja tijekom odrastanja, kao i u odrasloj dobi, kaže ona, normalna pojava, "kao što je normalno maštanje i fantaziranje na temu seksualnosti i isto može pozitivno utjecati na seksualnost čovjeka". – No izloženost djece i mladih pornografiji, gledajući iz mnogo različitih aspekata, a svakako iz aspekta razvojne psihologije, štetna je i opasna pa ih ne bi trebalo izlagati prije ulaska u odraslu dob, prije osamnaeste godine. Djeca i mladi tek trebaju razviti svoj identitet i odrediti se prema vlastitoj seksualnosti. Seksualnost je složena, povezana s odnosom prema sebi, otkrivanjem vlastitih potreba i želja te i načinom na koji razvijamo odnose s drugima. Dijete ne može razumjeti pornografski sadržaj i on mu može pružiti iskrivljenu sliku seksualnih i partnerskih odnosa te pojačati stereotipe, osobito prema ženama – prikazuje ova psihologinja.
POVEZANI ČLANCI:
Neka istraživanja pokazuju povezanost konzumiranja pornografskih sadržaja kod adolescenata s lošijim akademskim uspjehom, povećanom vjerojatnošću ulaska u riskantne seksualne odnose te većim stupanjem seksualnog zlostavljanja drugih. – Također postoje devijantni pojedinci kojima je krajnji cilj iskoristiti drugog i normalizacija eksplicitne seksualnosti dovodi do rizika od stvarnog iskorištavanja. Kao i kod prevencije drugih nepoželjnih ponašanja, s djecom i mladima treba razvijati odnos povjerenja u kojem će nam se moći obratiti ako imaju pitanja na bilo koju temu, bez osjećaja srama i krivnje.
– Potrebno je od djetinjstva poticati ih i pomoći im da razvijaju samopouzdanje, da budu znatiželjni i da istovremeno kritički razmišljaju o svijetu oko sebe. Tako ih učimo da procjenjuju što je primjereno i prihvatljivo, a što neprimjereno i neprihvatljivo ponašanje ili sadržaj te kako se od takvih sadržaja distancirati. Kakve modele učenja ćemo koristiti, ovisi i o dobi djeteta. U mlađoj dobi koristit ćemo se više sustavom nagrađivanja i zabrana, ograničavanjem pristupa Internetu i korištenjem aplikacija poput Family Linka, dok ćemo u kasnijoj dobi više razgovarati s njima – navodi ona.
Nadalje, pornografiju, kao i druge ekstremne pojave, dodaje, možemo najbolje razumjeti ako obratimo pozornost na njihovu suprotnost. – Pornografija je eksplicitna i kao cilj prvenstveno ima seksualno uzbuđenje publike, no to uzbuđenje kratkog je vijeka. Nasuprot pornografiji bio bi razvoj smislenih, dugotrajnih, intimnih odnosa. Stoga je često pretjerana konzumacija pornografije negativno povezana sa sposobnošću pojedinca da razvije blizak partnerski odnos u kojemu će seksualnost biti jedan od izrazito važnih, ali ipak samo aspekata odnosa. Ovo za pojedinca može biti poražavajuće i bolno iskustvo koje onda nastoji izbjeći te je lakše posegnuti za "gotovim" i "brzim" rješenjima. Dakle, pornografiju možemo promatrati kao oblik konzumerizma, konzumerizam seksualnosti kojem je cilj donijeti navalu zadovoljstva i izbjeći dosadu, ali i neugodne osjećaje poput straha, anksioznosti, nesigurnosti, nepovjerenja...
– Međutim, ova dinamika u svakoj vrsti konzumerizma ne može dugoročno zadovoljiti čovjeka te dovodi do otupljivanja svih osjećaja, ugodnih i neugodnih. Nobelovac Konrad Lorenz, govoreći o tzv toplinskoj smrti osjećaja, tj. degeneraciji koja dovodi do gubitka empatije, kaže: "Tamo gdje je trenutačno zadovoljstvo pravilo, gubi se izravna veza između truda i nagrade, između sviđanja i nesviđanja, a želju zamjenjuje apatija." Identificirao je manifestaciju toga u neofiliji, ovisnosti o stalnoj potrazi za nečim novim i za trajnom promjenom. Pornografija se uklapa u ovu dinamiku – analizira psihologinja i psihoterapeutkinja Sanda Antišić Čanić.
– Prvo bih se voljela vratiti na sam početak, a to je seksualno zdravlje i seksualno zadovoljavajući odnosi – počinje dr. sc. Maja Mamula, osnivačica i koordinatorica Ženske sobe. Ženska soba je organizacija civilnog društva, specijalizirana za područje seksualnog nasilja, u okviru koje djeluje Centar za žrtve seksualnog nasilja, gdje osobe koje su preživjele bilo koji oblik seksualnog nasilja mogu dobiti besplatnu, anonimnu i pravodobnu pomoć i podršku.
– Seksualno zdravlje je daleko više od reproduktivnog zdravlja i nepostojanja seksualnih smetnji. Ono uključuje mogućnost doživljavanja seksualnog zadovoljstva, upuštanja u ravnopravne i međusobno zadovoljavajuće seksualne odnose koji su rezultat obostranog pristanka obje osobe. Usko povezano sa samopouzdanjem, poštovanjem sebe i drugih, nalaženjem seksualnog zadovoljstva u nenasilničkim i neeksploatirajućim odnosima, pridonosi kvaliteti odnosa, pomaže izbjegavanju odluka koje mogu imati dugoročne štetne posljedice. Preduvjet za zadovoljavajuće seksualne odnose su međusobno uvažavanje, poštovanje, obostrani pristanak, ravnopravnost. Doslovno, s druge strane svega navedenog je pornografija, koja je postala sveprisutna, i kojoj su i djeca i mladi i odrasle osobe sustavno izloženi na dnevnoj osnovi, na puno razina – rezimira ona.
Pornografija ne pruža, dodaje, ništa od navedenog, dapače utemeljena je na rodnim stereotipima o muškoj i ženskoj seksualnosti, nedostatku poštovanja, objektivizaciji i degradaciji žena, nasilju, a pristanak uopće nije tema. Pornografski sadržaji se, ističe, nikada ne bave pitanjima intimnosti, ravnopravnosti, važnosti i ulozi pristanka, zaštiti od spolno prenosivih bolesti i neželjene trudnoće, načinima kako uopće razgovarati o vlastitoj seksualnosti i željama….
– Pornografija je postala sveprisutna, ne samo kroz posjećivanje specijaliziranih web-stranica koje nude različite pornografske sadržaje nego se prelila i na komercijalne reklamne sadržaje, društvene mreže, gaming kulturu i sveprisutnost igara. Prema istraživanjima u Švedskoj, gotovo svi dječaci i 50 posto djevojaka vidjet će pornografske sadržaje do 16. godine života. Ona je duboko uronjena i u različite socijalne mreže, na kojima se za povećanje popularnosti, broj klikova i komercijalizaciju potiče seksualizacija, objavljivanje fotografija i videa seksualiziranog sadržaja, kao odgovor na sve veći broj zahtjeva. Poticanje hiperseksualiziranih slika dovodi do normalizacije pornografije... I tako počinje začarani krug – navodi dr. sc. Maja Mamula, koja je, inače, i dugogodišnja predavačica kolegija Psihologija seksualnosti na nekoliko Odsjeka za psihologiju. Suosnivačica je Sekcije za psihologiju seksualnosti i psihologiju spola i roda pri Hrvatskom psihološkom društvu i sudionica prve specijalizirane edukacije za seksualne terapeute/terapeutkinje i savjetnike/savjetnice. U svom radu specijalizirala se za područje seksualnog nasilja.
POVEZANI ČLANCI:
– Jedan od temeljnih problema pornografskih sadržaja je normaliziranje nasilja i pretvaranje međusobne intimnosti u scene silovanja. To se može provjeriti bez ikakvog napora. Dovoljno je otvoriti neke od pornostranica i samo pogledati naslove. Prema istraživanju UNIZON-a, mreže ženskih organizacija protiv nasilja nad ženama iz Švedske, 88 posto scena pornografskih sadržaja uključuje fizičko nasilje nad ženama, 48 posto sadržava verbalnu agresiju, pri čemu žene na nasilje uopće ne reagiraju ili reagiraju pozitivno. Već dva desetljeća istraživanja ukazuju na činjenicu da muškarci koji u većoj mjeri gledaju pornografske sadržaje, u većoj mjeri i kupuju seksualne usluge, a dobna granica se spušta. Recentna istraživanja širom Europe ukazuju da konzumiranje pornografskih sadržaja kod muškaraca i mladića potiče i povećava sklonost nasilnog ponašanja prema djevojkama i ženama. Dakle, više je nego jasno da konzumiranje pornografskih sadržaja u sebi uključuje sustavno oblikovanje stavova i vrijednosti po pitanju seksualnosti – upozorava naša sugovornica.
Pri tome svemu nikako ne smijemo, poručuje, izgubiti iz vida da je pornografska industrija iznimno moćna i "spada u prve tri najveće i najbogatije industrije, ne birajući pri tome načine za povećanje svog profita". – S vremenom se pokušavaju maskirati u nešto prihvatljivije, npr. dodavanjem tzv. edukacijskih sadržaja o seksualnosti na svojim stranicama ili dodatnim snimkama "pristanka" glumica na kraju videosadržaja. Istovremeno je toliko moćna i s toliko sredstava da na svojim stranicama otvara posebne sadržaje kojima privlači i djecu ili uključuje snimke stvarnih silovanja, koje je gotovo nemoguće ukloniti. Ono što posebno zabrinjava jest to što je većina istraživanja navedenih u ovom tekstu rađena u zemljama u kojima postoji neki oblik redovne seksualne edukacije. Teško je zamisliti na koje sve načine pornografija ima utjecaj na mlade u našoj zemlji, u kojoj ne postoji sustavna seksualna edukacija i gdje je pornoindustrija glavni izvor informacija i glavni učitelj, pogotovo za dječake i mladiće. Takva je perspektiva uistinu zastrašujuća – zaključuje dr. sc. Mamula.
>> FOTOGALERIJA Tko su članovi obitelji Rimac? Matina majka bila je direktorica mnogih tvrtki, o zgodnoj sestri i bratu malo toga se zna
