Nema više onog pravog Portoroža. Ne valja... Svake je godine sve manje
gostiju, sve sama sirotinja. Najgori su Slovenci. Oni koji imaju novca
odu u inozemstvo, a siromašniji dođu vikendom i prigovaraju da je
skupo. Na dan ne prodam ni pet lubenica odmahuje glavom Šemsij
Šemsi.
Taj Makedonac sa 20-godišnjim slovenskim stažem prodaje voće i povrće u
najvećem i najpoznatijem ljetovalištu na 46 kilometara dugoj slovenskoj
obali i, kaže, razmišlja o tome da se preseli u Hrvatsku. Ne pomaže ni
elitna lokacija štanda središte grada, uz lungomare, glavnu
prometnicu oko koje se smjestio Portorož nekadašnje ekskluzivno
ljetovalište, grad kockarnica i nelijepih plaža.
Novo lice
Lungomare je s jedne strane obrubljen nizom hotela s četiri i pet
zvjezdica koji su, uostalom, i temelj portoroške turističke ponude.
Ušminkani su, u posljednjih nekoliko godina na stara pročelja iz 80-ih
nakalemljeno je novo lice. S druge je strane red kafića, restorana,
slastičarnica i dućana. Oni, pak, zjape prazni. Na šetnici obitelji s
malom djecom. Sjede na klupama i ližu sladoled. Takav je i
Portorož teško se oteti dojmu da sanja staru slavu, želi bogate
strance, a živi tešku europsku i slovensku realnost oskudicu.
U turističkoj zajednici kažu da su zadovoljni sezonom. U hotelima je
čak 7 posto gostiju više nego lani, a i privatni smještaj, čija se
cijena kreće oko 40 eura za dvokrevetni apartman, popunjeniji je nego
lani. U srpnju su ondje bila 197.322 gosta, od toga 120.959 stranaca,
najviše Talijana, Austrijanaca, Nijemaca i Rusa. Hrvata ima malo i
dolaze samo na kongrese. Za razliku od prošle godine, kad je kiša
ispraznila kampove, ove godine su i oni "ugodno popunjeni", kaže
turistička informatorica Ana Prestrl.
Luksuzni hoteli uzdanica su portoroškog turizma. Oni doslovce slijede
dobitnu formulu propisanu u slovenskoj nacionalnoj strategiji razvoja
turizma: "zdravstveni turizam plus kasino plus kongresni turizam".
Dobar je primjer hotel Palace. Sagrađen je prije 30 godina, a nedavno
je potpuno obnovljen. Danas ima pet zvjezdica, u sklopu je lanca Life
Class, a dvokrevetni apartman stoji 270 eura. Njegovi su aduti
kongresna dvorana i toplice tretmani ljekovitim blatom i beauty
centri te ekskluzivne masaže jamče 365 dana popunjenosti.
Dijele pizzu
Za razliku od hotelijera, ugostitelji nisu zadovoljni. Kako je većina
hotela "all inclusive", bogatiji gosti rijetko zalaze u restorane. A
kad i požele pojesti nešto posebno, to tamo neće naći. Ugostitelji su
zbog siromašnijih, ali brojnijih gostiju ponudu morali svesti na
pizzu. Tužno je vidjeti kako između pedesetak stolova sjedi tek poneki
par i dijeli pizzu iako su cijene niže nego u Hrvatskoj. Tako,
primjerice, kilogram orade stoji 30 eura, a lista 34. Lignje su 8,77,
miješane školjke 11,27, a crni rižoto 7,51 euro.
Ne ide nikako. Nema mase turista, a krevet je jako skup. Nemamo
više ni špicu sezone, već se gosti razvuku tijekom cijele godine. Euro
nas je uništio, jako osjećamo europsku krizu. Spuštamo cijene da barem
nekoga privučemo kaže vlasnik restorana Goran Gregorovič.
Zlatno doba
Dobro se sjeća zlatnog doba Portoroža. Od 1975. godine radio je kao
konobar u aperitiv baru starog hotela Palace.
Tada smo u jednoj noći prodali 50 Dom Perignona. Sad cijeli
Portorož u godinu dana ne proda ni deset. Turizam je otišao dalje,
Hrvati su se tomu bolje prilagodili. Mi smo ostali na starom kaže
Gregorovič.
Gradska je plaža, iako lijepo uređena i s plavom zastavom, poluprazna.
Prije dvije godine odustalo se od naplate ulaza, no sunčanje na pijesku
nije jeftino ležaljka je 3,5 eura, a isto toliko stoji i
suncobran, otkriva mlađahni Rok Pliško koji ljeti radi kao iznajmljivač
na plaži.
Ne može se ući s vlastitim ručnikom ili ležaljkom. Tek kad se
plaža popuni, a ostane li malo mjesta, možete pronaći svoj dio plaže.
Ali daleko, tik uz ogradu. Pravilo je da se ne smije smetati goste koji
plaćaju kaže Rok. Na sreću za turiste, uska šetnica tik uz more
ne naplaćuje se, a može se besplatno ležati i na molovima. Kad se nakon
kišnog dana u predvečerje ipak promolilo sunce, portoroški turisti
pohitali su upravo na ta mjesta.
Noćni život ne nudi mnogo. Posebice to osjećaju mladi. Kafići se rano
zatvaraju, potužio se jedan slovenski turist.
Bespravni apartmani
Ma koliko slovenski turizam bio iza hrvatskog, u jednome dijele istu
sudbinu kvadrat stana ili kuće popeo se do 4 tisuće eura, no
kupuju ih uglavnom Slovenci. Ipak, kažu nam, bespravne gradnje nema.
Tek jedan poznavatelj prilika dodaje:
Počelo se i ovdje mešetariti. Grade se apartmani u zelenom
pojasu otkriva i pokazuje u daljinu gdje je početak kaosa skriven
granama rascvalog oleandra.
SLOVENSKO MORE Najveće slovensko turističko središte na jadranskoj obali ponudu temelji na luksuznim hotelima i domaćim vikend-gostima
