Izvanredne situacije poput pandemije i potresa koji su pogodili Hrvatsku neupitno utječu na mentalno zdravlje pojedinaca i zajednice u cjelini. Prijašnja istraživanja mentalnog zdravlja u slučaju prethodnih pandemija i katastrofa nedvojbeno su potvrdila porast psihopatoloških simptoma u pogođenim zajednicama. Iako se ne može govoriti o tipičnom posttraumatskom stresnom poremećaju (PTSP) u ovim slučajevima, neupitan je porast depresivnih i anksioznih poremećaja (Pfefferbaum, North, 2020).
Ti se učinci mogu prevesti u niz nepovoljnih emocionalnih reakcija i nezdravog ponašanja (kao što je pretjerana upotreba lijekova za smirenje, alkoholizma i sl.), ali mogu rezultirati i opiranju i nepoštivanju direktiva o javnom zdravstvu (APS, 2013.) a mogu se pretvoriti i u društveni bunt i nemire. Učinak zaključavanja može se razlikovati od zemlje do zemlje, ali sigurno je da će povećati globalno siromaštvo i nejednakosti (Abedi i sur., 2020). Milijuni pojedinaca ne mogu raditi zbog potpune ili djelomične blokade, a stope nezaposlenosti eksponencijalno su porasle u svim krajevima svijeta (Ullah et. al., 2020). Svjetska banka (2020.) predviđa da će pandemija COVID-19 uzrokovati smanjenje BDP-a od 7% u cijelom svijetu 2020. Neizvjesne prognoze, ograničavanja osobnih sloboda, veliki financijski gubici i oprečne poruke vlasti među glavnim su stresovima koji će nedvojbeno pridonijeti povećanom riziku od psihijatrijskih bolesti povezanih s COVID-19 (Pfefferbaum, Nord, 2020).
1. Nove istraživačke metode u demografiji i javnom zdravstvu
Sve ove uočene pojave pokušali smo izmjeriti i u Hrvatskoj, zbog čega smo se poslužili praćenjem digitalnih tragova, koji su glavni izvor inovacije u kontekstu digitalne demografije i javnog zdravstva.
Smatramo da analitički alat Google Trendsa može služiti kao koristan alternativni izvor podataka u demografiji i javnom zdravstvu te da može pružiti vrlo korisne uvide u prirodno kretanje stanovništva, vanjske migracije, ali i porast anksioznosti u društvu. U studiji “Praćenje migracija pristupima digitalne demografije – što nam mogu reći Facebook i Google Trends o hrvatskim migracijama?” iz listopada 2020. predstavili smo rezultate studije i razvoj modela kojim se predviđaju migracija i stupanj integracije praćenjem digitalnih tragova. U međuvremenu studiju smo proširili spoznajama o posljedicama COVID-19 krize na natalitet te na mentalno zdravlje nacije. Naši uvidi prikupljeni analitičkim alatima Google Trends pokazuju da mogu neinvazivno bilježiti klinički alarmantna pogoršanja profila depresije i anksioznosti u zajednici. Zhang (2020.) je već potvrdio da internetski otisci/tragovi mogu pružiti korisne signale o pogoršanju profila mentalnog zdravlja pučanstva tijekom COVID-19 (npr. depresija i anksioznost). Alati Google Trendsa prema tome mogu “dohvatiti ono što se događa u umu korisnika na neinvazivan način”.
Stoga smo uvjereni da ova metoda može dati neke korisne uvide u probleme mentalnog zdravlja hrvatskog stanovništva ili identificirati tragove koji bi mogli utjecati na mentalno zdravlje u određenom razdoblju. S metodološkim usavršavanjem ova bi se metoda tako mogla koristiti u smislu preventivnih mjera, ali i kao proaktivni izvor i pravovremeni indikator učinaka zdravstvene politike na mentalno zdravlje stanovništva. Naročito s obzirom na to da su tradicionalne metode istraživanja dugotrajne i skupe.
2. Rezultati
Prva indicija pogoršanja mentalnog zdravlja stanovništva Hrvatske je veliki porast pretraživanja za pojmom “psihijatar”, “psiholog” i sl. Također smo uočili porast pretraga za lijekovima za smirenje poput Normabela i sl. Nedavno istraživanje psiholoških posljedica pojedinaca u karanteni pokazalo je brojne negativne emocionalne ishode uključujući stres, depresiju, nesanicu, strah, zbunjenost itd., od kojih su neki postojali i nakon ukidanja karantene (Brooks i sur. 2020).
Emocionalna cijena krize pokazala se osobito velikom za zdravstvene djelatnike (Pfefferbaum, Nord, 2020.) Osnovana povezanost između COVID-19 i mentalnog zdravlja općenito je bila najjača za dobnu skupinu od 30 do 49 godina, osobito za žene, zanimanje medicinske sestre (Vanhaecht i sur., 2020). Kada pogledamo rezultate najtraženijih pretraživanja u Hrvatskoj prije i nakon zaključavanja, ne iznenađuje da su se uobičajene dnevne teme i razbibrige poput utakmica i slično potpuno pomaknule u smjeru zdravstvenih i drugih problema. Rezultati Zhang et al. (2020.) sugeriraju da pogoršanje stanja depresije i anksioznosti ima snažne korelacije s promjenama ponašanja u upotrebi Google pretraživanja tijekom pandemije COVID-19.
Iako su potrebne daljnje studije, preliminarni rezultati pokazuju izvedivost korištenja internetskih podataka za uspostavljanje neinvazivnih sustava nadzora stanja mentalnog zdravlja koji zaobilaze mnoge nedostatke postojećih istraživačkih metoda. Korištenjem analitičkih alata Google Trends razvili smo funkcije za kvantificiranje promjena u mrežnom ponašanju te uočili da skupine pojmova koje sugeriraju porast “anksioznosti”, tjeskobe i depresije pokazuju znatnu pozitivnu korelaciju.
2.1. Porast obiteljskog nasilja
Stručnjaci širom svijeta prepoznaju također rizik od povećanja obiteljskog nasilja tijekom pandemije COVID-19 (UN Women, 2020). Ekonomski stres može dovesti do psihološkog stresa, lošeg mentalnog zdravlja i neprilagođenih strategija suočavanja, što je zauzvrat povezano s povećanim rizikom od obiteljskog nasilja (Spiranovic i sur., 2020). Dodatan stres roditeljima donosi i zatvaranje škola (Peterman i sur., 2020).
Povećano nasilje u obitelji također je poraslo smanjenjem vanjske pomoći i mogućnostima da se sigurno napusti nasilna veza. Razna ograničenja i „lockdown“ mogu prisiliti partnera i djecu da ostanu u nasilnom domu, a smanjuje se i spremnost i sposobnost potražiti pomoć tijekom pandemije (Peterman i sur., 2020).
Izbijanjem pandemije u Hrvatskoj uočavamo i snažan skok pretraživanja pojma “razvod braka”, a uočava se i porast problema vezanih za alkoholizam, budući da se pretražuju pojmovi koji bi mogli biti indicija povećanih problema s alkoholizmom i nasiljem poput “kako liječiti alkoholizam” i sl.
3. Ograničenja
Postoje, međutim, važna ograničenja korištenja izvora velikih skupova podataka koje želimo posebno naglasiti. Osim nereprezentativnosti postoje i problemi reproducibilnosti nalaza i valjanosti mjerenja, koji proizlaze iz samih karakteristika korištenih sustava. U svakom slučaju svatko tko se bavi ovakvim skupovima podataka treba jako puno prostora posvetiti razmatranju specifičnosti i ograničenja sustava ovakvih podataka jer tu leže čimbenici koji uvelike mogu ugroziti valjanost zaključaka. Ovakve podatke dakako treba uvijek provjeravati službenim podacima kojima je pak glavni nedostatak što nastupaju s dvije godine zakašnjenja. Unatoč ograničenjima, smatramo da model ne treba olako odbaciti. Vjerujemo da je povezivanje društvenih znanosti i IT-ja budućnost društvenih znanosti.
Jedini efekt “Corone” koji primjecujem na sebi je tzv. “Garfield-efekt”. To je ono kad sjedish doma i iz dosade si spremash samo najdraze poslastice...