Danas u Ženevi počinje mirovna konferencija o Siriji koja bi napokon trebala donijeti kakvo-takvo rješenje i okončanje petogodišnjeg rata u kojemu su stradale stotine tisuća ljudi, sukoba tijekom kojega je iz svojih domova protjerano gotovo deset milijuna osoba. Ovaj, treći pokušaj mirovnih pregovora u Ženevi složeniji je i teži nego svi pregovori do sada. Iz jednog vrlo jednostavnog razloga. Broj sudionika, strana uključenih u krvavu sirijsku kupku, puno je veći nego prije.
Drugačije okolnosti
Kada se početkom 2014. godine u Ženevi održavao drugi sirijski mirovni sastanak, situacija na terenu bila je znatno jednostavnija nego danas. U to vrijeme ISIL je bio samo jedna od frakcija pobunjeničkih snaga u Siriji, Islamski kalifat nikome nije bio ni u primisli. Rusija nije bila prisutna na sirijskoj bojišnici, intervencija Irana bila je ograničena na pružanje logističke i vrlo ograničene vojne pomoći Assadovu režimu. S druge strane, Saudijska Arabija i Katar ograničavale su svoju financijsku pomoć pobunjenicima u Siriji, nad kojima je dominaciju u to vrijeme imala relativno sekularna Slobodna sirijska vojska. Turska i Rusija bile su u vrlo prisnim odnosima, Irak je bio velikim dijelom pod kontrolom vlade u Bagdadu...
Dvije godine poslije, situacija je potpuno drugačija. Sirijska bojišnica izuzetno je komplicirana, a svoje snage na tom području, uz razne frakcije Sirijaca, imaju i Iranci, Saudijci, Hezbollah, Kurdi, Iračka vojska, nekoliko različitih frakcija islamskih ekstremista... Zrakom vladaju Rusi i Amerikanci, čiji se zrakoplovi izbjegavaju na nebu iznad Sirije.
Razgovori u Ženevi, koje je inicirao UN-ov izaslanik Staffan de Mistura, tako su možda i posljednja mogućnost za zaustavljanje te spirale nasilja i smrti u kojoj je sada već pomalo i teško razabrati tko protiv koga ratuje i s kojim ciljem.
Otvorena pitanja
Cijeli je niz pitanja koje će trebati riješiti prije nego li pregovori uopće počnu. Jedno od njih je i pozicija glavnog pregovarača sirijske opozicije za što je imenovan Mohammed Alloush, politički vođa Jaish-al-Islama (vojske islama), skupine koju i Rusija i Assadova sirijska vlada drže terorističkom organizacijom. Tu je i pitanje Irana koji nije pozvan u Ženevu, no bez koga se nikakav dogovor neće moći postići. Naime, Iran ne samo da ima vrlo jake i velike specijalne postrojbe u Siriji, već ima izravan utjecaj na Hezbollah i šiitske dobrovoljce. Slično je i s Kurdima čije sudjelovanje koči Turska. Još je upitno tko će sve sudjelovati na konferenciji, no tu su SAD, Rusija, nekoliko sirijskih frakcija, Assadov režim, Saudisjka Arabija...
Staffan de Mistura kao organizator i inicijator mirovne konferencije koja bi, procjenjuje se, mogla potrajati oko šest mjeseci, ne uvjetuje sada razgovore ničim. Ne traži se ništa, bitno je samo početi razgovarati.
Delegacije svih strana koje sudjeluju u konferenciji povezuje, barem deklarativno, samo jedno – osuda ISIL-a i zločinačke tvorevine Islamskog kalifata. Osuda različite jačine i iskrenosti.
>> Sirijska vojska osvojila još jedan strateški grad koji je bio u rukama pobunjenika
Nema Kurda, jedinog naroda s mudima na terenu, nema nista od ovog.