pomoć gospodarstvu

Poslodavci zadovoljni mjerama, no upozoravaju na jedan problem

Gradilište zgrade i sportske dvorane Srednje škole u Donjem Miholjcu
Foto: Dubravka Petric/PIXSELL
1/3
20.10.2020.
u 15:00

HUP navodi i kako je anketirao svoje članice iz prerađivačke industrije, koje očekuju da će iduća godina donijeti tek blagi oporavak

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) zadovoljna je redizajnom mjera pomoći gospodarstvu, ali upozorava da rad nije jedini trošak poslovanja te da je likvidnost za mnoge i dalje ozbiljan problem, a pad prihoda i manji od 40 posto može biti fatalan, posebno za male i srednje poduzetnike.

"Nadamo se da će najavljeni redizajn mjera omogućiti očuvanje većeg broja radnih mjesta i spriječiti zatvaranje poslovnih subjekata. U interesu je svih poslodavaca da se poslovanje održi i da ne dođe do zatvaranja te bi sve epidemiološke mjere trebalo donositi imajući i to u vidu", kaže se u HUP-ovu priopćenju. 

Navode da uz pad prihoda poslodavci imaju rast troškova za sirovine i dijelove, logistiku i prijevoz te za preventivne zdravstvene mjere.

"Da bi oporavak u idućoj godini bio što lakši i brži, potrebno je implementirati kompenzacijske mjere tako što će se smanjiti i/ili ukinuti parafiskalni nameti te uvesti jednostavnije i manje zahtjevno administrativno opterećenje. Nadamo se da će najavljeni redizajn mjera omogućiti očuvanje većeg broja radnih mjesta i spriječiti zatvaranje poslovnih subjekata. U interesu je svih poslodavaca da se poslovanje održi i da ne dođe do zatvaranja te bi sve epidemiološke mjere trebalo donositi imajući i to u vidu", zaključuju u HUP-u.

Premijer Andrej Plenković najavio je u utorak nove mjere za očuvanje radnih mjesta. 

Prva mjera odnosi se na skraćivanje radnog vremena od 70 posto umjesto dosadašnjih 50 posto. Maksimalna mjesečna potpora po radniku porast će s 2000 na 2800 kuna i pojednostavit će se potrebna dokumentacija koji subjekti moraju podnijeti.

Druga mjera odnosi se na uvođenje stupnjevanja potpora za poslodavce sukladno padu prometa. Tako će potporu od 2000 kuna po radniku dobiti poslodavac za pad prometa od najmanje 40 posto, potporu od 2500 kuna za pad prometa od 45 do 50 posto, 3000 kuna po radniku biti će za pad prometa od 50 do 55 posto. Tri i pol tisuće kuna dobit će za pad od 55 do 60 posto, dok će 4000 kuna po radniku dobiti poslodavci kojim je promet pao 60 i više posto. Na te iznose korisnici potpora oslobađaju se plaćanja doprinosa.

Mjere se primjenjuju od 1. listopada do kraja godine, a po vladinim izračunima ukupan trošak svih mjera trebao bi biti između 300 i 350 milijuna kuna.

U osvrtu na nove mjere, HUP navodi i kako je anketirao svoje članice iz prerađivačke industrije, koje očekuju da će iduća godina donijeti tek blagi oporavak te da treba nastaviti sa skraćivanjem radnog vremena i osigurati dostupna i povoljna sredstva za likvidnost i investicije.

Kao tri najveća aktualna problema poslodavci ističu manjak novougovorenih poslova i narudžbi, kašnjenje u isporukama sirovina i likvidnost.

Usprkos krizi, navode iz HUP-a, u prerađivačkoj industriji nije bilo većih otpuštanja.

Anketa pokazuje da su poduzetnici zbog nedostatka posla otpustili samo 2,7 posto radnika, što po HUP-u s jedne strane ukazuje na to da poslodavci niti u kriznom vremenu ne pribjegavaju otpuštanjima kao prvoj reakciji na krizu, a s druge da su mjere za spas radnih mjesta u prvom valu donesene pravovremeno.

VIDEO Ministri Marić i Malenica održali konferenciju za medije o ovršnim postupcima

Komentara 2

ER
EroK
17:55 20.10.2020.

Interesira me, koji poslodavci, Hrvatski ili strani će dobiti potporu? Koliko su do sada prikazali zaradu, koliko su do sada platili poreza državi? I ono najvažnije, koliko će od toga dobiti radnici?

ST
stefj
15:50 20.10.2020.

Čovjek je rekao da su sve vlade do sada, uključujući i ovu, obećavale smanjenje i ukidanje parafiskalnih nameta, a da se isti cijelo vrijeme gomilaju i rastu... Ovoj vladi su isto bila puna usta pojednostavnjenja poslovanja i ukidanja parafiskalnih nameta, a ustvari su samo uveli nove. Nevjerojatno kako se svaka vlada brine za taj paradržavni sektor. Pa Horvat se nije bavio skoro ničim drugim nego je samo "nabacivao" posao paradržavnom sektoru... A još je jedan detalj interesantan; sada smo izbili na vrh EU-a po udjelu poreza u proizvodnji. Evo, da smo bar u nečem na vrhu...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije