U poslovnom svijetu i javnom djelovanju reputacija je najvrednija. Prema svim javno dostupnim istraživanjima, povjerenje građana u institucije države je nisko. Vratiti izgubljeno povjerenje veliki je izazov.
Upravljanje reputacijom prije svega je komunikacijsko pitanje, pa je i moj pogled na izazove s kojima se kao društvo trenutačno suočavamo prije svega iz komunikacijskog rakursa. Pojavom novih medija, online platformi i društvenih mreža pitanje upravljanja ugledom postalo je još važnije, ali i izazovnije. Svatko danas tko ima profil na društvenim mrežama, ujedno je i medij. Vrlo je lako kreirati interesnu grupu, potaknuti inicijativu koja će brzo okupiti velik broj zainteresiranih pojedinaca. Tako su, u kontekstu krize s epidemijom koronavirusa, posebno aktualne Vladine mjere za spas gospodarstva.
Od prve najave mjera za pogođene djelatnosti, posebno male i srednje poduzetnike te obrtnike koji su morali zaustaviti poslovanje, krenula je lavina inicijativa, samoorganiziranja u javne interesne grupe na društvenim medijima, gdje se sučeljavaju brojna razmišljanja, savjeti i prijedlozi što bi i kako trebalo učiniti. Takav komunikacijski kaos, nažalost, ne može pomoći nikome. Poduzetnici su zbunjeni, ne znaju kome vjerovati, što je od svega toga relevantno i primjenjivo. U ovom trenutku zaista je teško naći djelatnost koja nije već pogođena ovom situacijom i koja neće biti pogođena u dogledno vrijeme. Činjenica je da ćemo pogođeni, na ovaj ili onaj način, biti svi.
Video: Premijer Andrej Plenković o gospodarskim mjerama
Mjere za pomoć gospodarstvu koje je predstavila Vlada RH zasigurno ne obuhvaćaju one poduzetnike, prije svega iz uslužnih djelatnosti, koji će se s poteškoćama tek suočiti idući mjesec i u mjesecima koji dolaze. Nadalje, ove mjere ne daju naslutiti da će se posljedice krize jednako prevaliti na leđa realnog i javnog sektora, što bi bilo nužno i jedino prihvatljivo. Ovo su mjere za trenutno gašenje požara i vrlo vjerojatno one, koje je u ovako kratkom roku, moguće donijeti. Ohrabrujuće zasigurno djeluje poruka premijera Andreja Plenkovića da one nisu konačne te da će se „kalibrirati kako se situacija bude dalje razvijala“.
Upravo stoga mislim da kao država moramo primijeniti iste principe i obrasce koje smo poduzeli u kontekstu zdravstvenog aspekta i suzbijanja širenja koronavirusa. Nacionalni krizni stožer odrađuje odličan posao u stručnom, ali i komunikacijskom smislu, jer se poruke adekvatno promišljaju i komuniciraju iz jednog izvora prema svim ciljanim skupinama u javnosti. Došlo je vrijeme za korak dalje, jer je očito da nas nakon zdravstvene krize čeka i ona vezana uz stabilnost gospodarstva.
Rješenje koje se nameće kao logično i potrebno svakako je i formiranje nacionalnog stožera za gospodarstvo, koji će okupiti najbolje što imamo – dokazane stručnjake s iskustvom u gospodarstvu i poduzetništvu, ljude s kredibilitetom bez obzira na to s koje strane političkog spektra dolazili.
U vrijeme rata imali smo Vladu nacionalnog jedinstva. Bilo bi možda pretjerano reći da nam ona treba i sada, ali tim stručnjaka koji će sustavno promisliti i pripremiti adekvatna rješenja te ih kvalitetno iskomunicirati treba nam što hitnije.
Uvjerena sam da su ideje razne, no trenutno su prisiljeni izbalansirati toliko sektora što nije jednostavan posao i pokušavaju ne izignorirati nijedan. Pomalo će i to doći na red.