Bivši ministar financija Borislav Škegro rekao je u četvrtak da je bio protiv davanja državnog jamstva Agrokoru 1999. godine, ali je ono ipak dano odlukom Vlade na sjednici kojoj nisu nazočili premijer, potpredsjednici Vlade niti on.
"Nisam dao to jamstvo i osobno sam silno bio protiv njega, a svejedno sam ga osobno potpisao. Potpisao sam ga kao jedini ovlašteni potpisnik onda kada je Vlada, sukladno zakonu, jedina mogla u to vrijeme dati jamstvo privatnoj tvrtci ", rekao je Škegro tijekom trosatnog svjedočenja pred saborskim Istražnim povjerenstvom o Agrokoru, upitan o državnim jamstvima Agrokoru u iznosu od oko 30 milijuna eura.
Podsjetio je kako toj sjednici Vlade, kojoj nisu nazočili njezin predsjednik, druga dva potperdsjednika, ni on kao ministar financija, donijeta odluka o davanju tog državnog jamstva. Rekao je da je prijedlog za to jamstvo došao iz Ministarstva poljoprivrede kao rezultat pritiska Ivice Todorića uz pomoć dvosatnog prosvjeda radnika "Zvijezde", tj. sindikata PPDIV-a.
"Radnici su tada blokirali tramvajsku prugu u Zagrebu na križanju Šubićeve, Držićeve i Branimirove dok se ne izda to jamstvo jer su saznali da je to odbijeno na vladinoj Koordinaciji za gospodarstvo," rekao je.
Škegro je istaknuo i da 1990-tih Agrokor uopće nije bio tema sjednica u Uredu predsjednika RH dr. Franje Tuđmana ili Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a. "Predsjednik Tuđman se nije bavio niti jednom konkretnom odlukom o privatizaciji", naglasio je. Dodao je i kako je u to vrijeme postojala prešutna podjela rada između Ureda predsjednika RH i Vlade, Tuđman se bavio obranom, vanjskom politikom i vanjskim poslovima a Vlada svim ostalim. Izuzetak su, kazao je Škegro, bili pojedini veći politički osjetljivi slučajevi privatizacije. Škegro je kazao i da banke nisu bile u vlasništvu države i da Vlada mogla naređivati kome će one dati kredite.
Upitan je li na njega ili Fond za privatizaciju bilo pritisaka prilikom donošenja odluka o privatizaciji, rekao je da ga je, iako to nije smatrao pritiskom, dva puta zvao tadašnji predsjednik Hrvatskog sabora Stjepan Mesić vezano uz neke odluke koje je trebalo donijeti na sjednici Upravnog odbora Fonda za privatizaciju.
Na upit Nikole Grmoje (Most) rekao je da poznaje povjerenika za Agrokor Antu Ramljaka još od 2002. godine, kada je radio za uglednu stranu tvrtku, da su od 2007. do 2011. zajedno radili u fondu Quaestus, u koji su ga uzeli za četvrtog partnera. Negirao je da se s Ramljakom sastao u zagrebačkom kafiću Gold, u kojem se ponekad sastane s ministricom gospodarstva Martinom Dalić, koju zna još iz 90-ih godina. Negirao je i da se Ramljak u tom kafiću sastao s njim i Dalić.
Na pitanje Gorana Marasa (SDP) negirao je da je Ivić Pašalić, koji je 1994. imenovan za člana Upravnog odbora Fonda za privatizaciju, odlučivao o privatizaciji. Rekao je da je Pašalić imao trinaestinu utjecaja na odluke naglasivši da su se odluke o tom Fondu donosile jednoglasno. Negirao je i da osobno poznaje Jozu Petrovića, koji je bio tadašnji direktor Unikonzuma.
Tijekom višesatne rasprave članovi Povjerenstva iz vladajuće koalicije često su se pozivali na povrede poslovnika jer su, kako su ocjenjivali, Maras, Ivan Lovrinović i Grmoja sugestivno ocjenjivali Škegrine odgovore.
Na višekratne upite Lovrinovića i Grmoje o njegovom članstvu u Savjetu HNB-a i o odgovornosti za to što je 1991. godine Agrokoru, preko Zagrebačke banke, odobren kredit iz primarne emisije, odgovorio je kako tada nije bio član Vlade niti Savjeta HNB-a, a guverner HNB-a bio je HNS-ov Ante Čičin-Šain.
"Kao član Savjeta HNB-a sve sam napravio što sam trebao. Financijsku policiju pozvao sam u Dubrovačku banku koja je podnijela 47 kaznenih prijava i pogledajte gdje je to završilo i tko je za to odgovoran", poručio je Škegro Grmoji.
Brkić prvi postavljao pitanja
HDZ-ovac Milijan Brkić je prvi postavio pitanje bivšem ministru Škegri te ga je zanimalo je li bio involviran u privatizaciju tvrtki iz koncerna Agrokor.
- Dosta dugo sam bio u Vladi RH, od 1993. do 2000. godine. Cijelo vrijeme sam bio potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo, a od 1997. godine sam bio i ministar financija. Bio sam zadužen za kompletan sustav i sudjelovao sam u nekim od najvećih privatizacijskih projekata koje sam osobno vodio. Hrvatski telekom, Pliva, Ericosson Nikola Tesla, a sve to slijedom svojih zaduženja - rekao je na početku Borislav Škegro.
- Agrokor u 90-im godinama uopće nije bio nekakva posebna tema - rekao je Škegro. - Još uvijek se borio oko toga kako je i kada nastao i čije je to dijete - dodao je Škegro.
Predsjednik Tuđman se nije bavio privatizacijom
Na pitanje je li ikada na sastancima bilo u Uredu predsjednika ili na sjednicama Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a govorilo o privatizaciji. - Predsjednik Tuđman se nije bavio privatizacijom. Postojala je prešutne podjela rada između Ureda predsjednika i Vlade. Predsjednik se bavio obranom, vanjskom politikom i unutarnjim poslovima, a Vlada svim ostalim. Privatizacijom se nije bavio - rekao je Škegro.
- Nikada predsjednik Tuđman nije pozvao nas iz Vlade da kaže: prodaj ovome ili onome. Mi smo ga nekad informirali o nekim osjetljivim temama. Ja sam bio njegov glavni suradnik za gospodarstvo jer sam bio potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo - rekao je Škegro.
- Evo primjera u kojem se pojavljuju Tuđman, Todorić i Škegro. 1997. godine dobivamo Tuđman, Mateša i ja pismo iz Agrokora koje je potpisao Todorić u kojem traži da mu se omogući kupnja većinskog paketa Podravke. Na odlasku sa sastanka me Tuđman pitao zašto moj potpredsjednik Vlade ima neprijateljski stav prema domaćim poduzetnicima. A vidio sam pismo na stolu. Prijeđeno na konkretno. Kao prvo, nema šanse da imam neprijateljski stav prema domaćim poduzetnicima, ali lokalna zajednica je bila protiv toga da netko tog formata preuzme Podravku. Kao drugo, Podravka je bila potentnija da preuzme Agrokor, a ne Agrokor Podravku. Treće, menadžment Podravke je bio jači od menadžmenta Agrokora - ispričao je Škegro.
Jamstvo iz 1999. godine je rezultat pritiska
Govorio je i o državnom jamstvu Agrokoru iz 1999. godine. - Nisam dao jamstvo. Osobno sam bio protiv tog jamstva, a svejedno sam ga potpisao. Potpisao sam ga na isti način kao što su predsjednica i predsjednik Sabora potpisao Lex Agrokor. Potpisao sam jamstvo kad je Vlada dala jamstvo privatnoj tvrtci. Potpisao sam ga kao ministar financija - kazao je Škegro i dodao da se tada bavio prodajom 35 posto Hrvatskog telekoma.
- Na sjednici Vlade na kojoj nisam bio nazočan ni ja, ni predsjednik Vlade nego nekoliko ministara donijeta je odluka o davanju tog jamstva. Tadašnji zamjenik ministra financija na Vladi je kazao da je prijedlog došao od Ministarstva poljoprivrede "kao rezultat pritiska, ja to govorim za zapisnik". Moj zamjenik je rekao da je jamstvo bilo rezultat pritiska - kazao je Škegro i dodao da je davanje jamstva bilo rezultat prosvjeda radnika Zvijezde. Zastupnik Lovrinović ga je pitao je li on predložio Vladi da se da to jamstvo na što je Škegro ponovio da je bio protiv davanja tog jamstva od 30 milijuna eura.
"Ovdje sam samo zbog zapriječene kazne od pet godina"
- Ovdje sam samo zbog zapriječene kazne od pet godina. Kada ne bi bilo toga sigurno ne bi došao da vas podsjećam na zapisnike Vlade i Sabora koje možete pročitati - kazao je Škegro na što ga je Orsat Miljenić upozorio da mora odgovarati na pitanja.
Škegro je rekao da se ne sjeća koliko je u svom mandatu potpisao jamstava za tvrtke iz koncerna Agrokor. - To jamstvo nije odgovaralo formalnim kriterijima i bilo je rezultat pritiska sindikata i radnika u Zvijezdi - kazao je Škegro.
Miljenić je još jednom upozorio Škegru da ne polemizira s članovima Povjerenstva nakon što ga je Lovrinović pitao o Fondovima za gospodarsku suradnju. - U pitanju gospodina Lovrinovića sam prepoznao kao liniju napada na svjedoka - kazao je Škegro na što mu je Miljenić odgovorio da je to dopušteno.
Škegro naživcirao Miljenića
Nakon što je još jednom Lovrinović ponovio pitanje, Škegro je rekao Lovrinoviću da pita člana Povjerenstva Marasa koji je bio u Vladi zadužen za rad FGS-ova. - Svjedok se po četvrti put ne može sjetiti kolika je naknada - rekao je Miljenić. Lovrinović je kazao da zna da je 2 posto pa je potom pitao koliko su FGS-ovi naplatili naknada i koliko su investicija proveli.
- Bilo je nekada dva posto, ali više nije. Ali ne znam da li je to tema - kazao je Škegro, na što mu je opet replicirao predsjednik Povjerenstva Miljenić i zamolio ga da samo odgovara na pitanja. - Kada je nešto negativno o tim fondovima onda se naziva Škegrinim fondovima, a kada su dobre stvari onda su to Marasovi fondovi - rekao je Škegro, a Miljenić ga je još jednom upozorio da odgovara na pitanja.
Privatizacija je bila politika Vlade
Zastupnik Babić ga je pitao je li njegov imperativ kao potpredsjednika Vlade bio privatizirati što veći broj poduzeća.
- Apsolutno, to je bila politika Vlade i predsjednika države. 1994. godine šest dana je trajala rasprava o privatizaciji i sve sam ponovno pročitao. Ono što je bitno, nitko u tih šest dana, gdje se tuklo iz svih oružja, i jedan dio HDZ-a kojem baš nije mirisalo što radi ta Vlada, kompletna oporba, Račan, Budiša, Gotovac.. Nitko nije spomenuo Agrokor ili da je bio problem s privatizacijom Agrokora. samo jedan zastupnik se javio, zvao se 'bombarder s Kvarnera', i pitao za Todorića - kazao je Škegro.
- I dan danas najveći investitor u Hrvatsku je došao iz iseljeništva, a to je grupacija Lukšić - rekao je Škegro na pitanje zašto iseljeništvo nije više sudjelovala u privatizaciji u Hrvatskoj.
- Imali smo situacije u kojima bi došao invalid Domovinskog rata, stavio bombu na stol u Ministarstvu kod Penića i rekao ja hoću dionice te i te tvrtke. Pa vi ne dajte - kazao je Škegro u svojem svjedočenju opisujući vremena u kojima se provodila privatizacija. - Molim da svjedok odgovara na pitanja, a ne da nam odgovara na pričice - prigovorio je član Povjerenstva Gordan Maras i tražio je do Miljenića da upozori svjedoka. - Molim svjedoka da se što više ograniči na temu - rekao je Miljenić.
"Niti jedna banka u Hrvatskoj nije bila u državnom vlasništvu"
Nikola Grmoja je pitao pitanje vezano za kredite Zagrebačke banke Agrokoru iz 1991. godine. Jesu li se takvi krediti mogli dodjeljivati bez odluke ključnih struktura u državi, pitao je Grmoja? - Slušao sam svjedočenje Gregurića gdje se polazi od pretpostavke da su u to vrijeme sve banke bile države banke. Niti jedna banka u Hrvatskoj nije bila u državnom vlasništvu, ako govorimo o vremenu od 1991. do 1994. godine. Jedine banke koje su privremeno postale državne su one koje su nakon 1996. godine prošle proces sanacije - kazao je Škegro.
- Država ili političko tijelo nije donosilo odluku o kreditiranju bilo čega - rekao je Škegro i dodao da nitko nije mogao narediti direktorima banaka kome će dati kredit. Na pitanje u čijem vlasništvu su bile banke, Škegro je odgovorio da banke nisu bile dio programa pretvorbe i privatizacije.
- One su po posebnom zakonu iz vremena Jugoslavije bila konstituirana kao dionička društva, a iznenadili bi se tko su bili suvlasnici Zagrebačke banke: vrtići, škole... - rekao je Škegro i dodao da je formalni proces sanacije PBZ-a počeo ostavkom svih članova Nadzornog odbora.
Ramljak je moj prijatelj
Grmoja je pitao razgovara li s Antom Ramljakom i kada su zadnji puta razgovarali. - Ramljak je moj prijatelj kojeg sam prvi puta sreo negdje 2002. godine koji je radio za uglednu stranu tvrtku. U to vrijeme nismo surađivali na nikakvim projektima nego smo ga 2007. godine uzeli za četvrtom partnera u Questusu. Zajedno smo to radili od 2007. do 2011. godine - kazao je Škegro i dodao da su ostali prijatelji. Rekao je da su se čuli telefonom prije mjesec i pol dana.
- U kafiću Gold se nisam nikad sastao s Antom Ramljakom, a s Martinom Dalić se ponekad tamo sastanem. Nju znam još iz 90-ih godina - kazao je Škegro i dodao da Ante Ramljak nije bio na sastanku s njim i Martinom Dalić u kafiću Gold.
Na tom jamstvu je država zaradila
Gordan Maras je doveo u pitanje da je netko mogao staviti na Vladu točku dnevnog reda davanja jamstva 1999. godine Agrokoru. - Mislim da je tom sjednicom predsjedala Ljerka Mintas Hodak - kazao je Škegro, a Maras je rekao da onda i nju trebaju pozvati za svjedokinju.
- Na tom jamstvu je država Hrvatska zaradila i ono nikada nije došlo na naplatu - rekao je Škegro. Svjedočio je da se naljutio na onoga tko je to u Ministarstvu to njemu napravio iza leđa. - Možda se željelo da ministar poludi i smijeni tog pomoćnika - kazao je Škegro te dodao da nije smijenio tog pomoćnika. - Ja ga nisam mogao kazniti jer on u formalno-pravnom smislu nije napravio ništa krivo - kazao je Škegro.
"Mesić je krivokletnik"
Maras ga je pitao za izjavu Stjepana Mesića da bez Škegre nije mogla proći niti jedna privatizacija.
- Vjerujete li vi gospodinu Mesiću? - pitao ga je Škegro.
- Je li vi mene ispitujete ili vas? - odvratio je Maras, a Miljenić je Škegri rekao da odgovori na pitanje.
- Mesić, dva puta birani predsjednik, dokazano je poznat kao krivokletnik i čovjek kojemu se ne može vjerovati. Zadnji primjer je bilo negiranje žrtava u Jasenovcu. Ali on je u ovom slučaju bio djelomično u pravu. Svaka važnija privatizacija koja je imala svoje ekonomske, političke, međunarodne, strateške aspekte bila je diskutirana s predsjednikom Tuđmanom. Jedina osoba koja je bila najpozvanija da o tome govori je bio potpredsjednik Vlade, u tom trenutku je to bio Borislav Škegro - rekao je Škegro, dodajući da sasvim sigurno zna da Ivić Pašalić nije odlučivao o privatizacijama.
Maras je rekao da nije rekao istinu i da je Pašalić imenovan od strane Sabora u upravni odbor HFP-a 1994. godine.
- Nemojte se ljutiti, ali ponovno imputirate - rekao je Škegro, dodajući da je Pašalić formalno bio u upravnom odboru, ali da ga se baš ne sjeća na tim sjednicama i da su često imali probleme s kvoruma. Rekao je da nije donosio odluke o privatizaciji.
- Onda potvrđujete što je rekao Mesić, da su se odluke donosile mimo institucija - rekao je Maras.
Škegro je u jednom trenutku izgubio živce i napao Marasa.
- Kako vas nije sram? Gledate me u oči i smijurite se - rekao je Škegro, na što je Miljenić krenuo smirivati situaciju.
- Nemojte biti nervozni - rekao mu je Maras.
- Nisam nervozan, meni je ovo treće povjerenstvo. Bili su ovdje puno jači igrači - uzvratio je Škegro.
Na Marasovo pitanje poznaje li Josipa Petrovića Škegro je odgovorio niječno.
- Ne poznam ga, ali znam tko je on - dodao je Škegro.
Na pitanje je li upoznat s privatizacijom Unikonzuma rekao je da je čitao izvješće revizije iz 2003. godine te pozvao prisutne da pročitaju izvješće i pogledaju koliko su nepravilnosti koje se tamo navode zapravo bitne.
Na pitanje je li istina da je na njegov prijedlog Martina Dalić došla na mjesto ministrice financija u Vladi Jadranke Kosor odgovorio je niječno. Potvrdio je da je bio jedan od četiri neformalna savjetnika premijerke Kosor, bez ugovora i naknade.
Na pitanje zna li Tomislava Matića rekao je "itekako" - bio mu je partner od 2003. do 2012. godine. Rekao je da nema nikakvih formalnih odnosa s tvrtkom u kojoj Matić sad radi.
Je li Ante Ramljak dok je radio kod vas radio bilo kakav posao povezan s Agrokorom ili je bio u bilo kakvim odnosima s Agrokorom, pitao je Maras.
- Ako pitate za razdoblje kad je bio direktor Quaestus savjetovanja, po mom sjećanju ne - rekao je Škegro.
Škegro je Marasu rekao da je kao ministar uništio FGS-ove.
Na pitanje je li netko na njega tada pokušao utjecati rekao je da se dogodilo jedino da ga tadašnji predsjednik Sabora Stjepan Mesić nazove i kaže "evo, imam neke ljude i ne znam što hoće" i da Škegri da razgovara s njima. Dodao je da se nije radilo o velikom ni silno značajnom slučaju.
Josip Borić pitao ga je zašto je svojedobno rekao da bi htio biti policajac na 24 sata.
- Pretpostavljam da je to bila iluzija na to što sam osobno prolazio 2000. i 2001. - rekao je Škegro, dodajući da je nakon promjene vlasti u godinu i pol dana 11 puta bio na obavijesnim razgovorima, šest puta kod istražnog suca...
- Na kraju tog procesa ostala je apsolutna nula - rekao je Škegro, ponovivši da mu je ovo već treće istražno povjerenstvo, pa se sjetio jednog "kurioziteta".
- Na prvom istražnom povjerenstvu sjedim ja ovdje kao svjedok, a s druge strane sjedi osoba koja je predsjednica uprave trgovačkog društva koje je među osumnjičenima da je nestala pšenica. I ona mene kao članica povjerenstva ispituje da ja njoj kažem gdje je ona maznula pšenicu. To je vaša stranačka kolegica - rekao je Škegro, dodajući poslije da se radilo o Dragici Zgrebec.
Pogledajte i VIDEO: Todorići - Od raja do sloma
Škegro veli da 91' nijedna banka nije bila državna, a svi zinuše kao da to prvi put čuju. Pa pogledajte samo svu tu nesposobnost i sitnozubost naše medijske scene i dnovinarstva kada je ta činjenica do danas bila nepoznata.