Povijesni susret poglavara

Stepinac bio spona: Nakon 962 godine na Kubi će se sastati vođe katolika i pravoslavaca

Papa Franjo i Kiril
Foto: Reuters/PIXSELL
05.02.2016.
u 20:37

Sve miriše na ujedinjenje dviju crkava. Pitanje pomirenja može se otvoriti samo na tako visokoj razini. Zračna luka u Havani izabrana je kao neutralan teren

Iza šture protokolarne vijesti jučer iz Vatikana o susretu pape Franje i moskovskog patrijarha Kirila za tjedan dana na Kubi krije se mnogo toga jer je ovo tisuću godina nakon crkvenog raskola (šizme) da se crkveni istok i zapad susreću na ovoj razini. Sve itekako miriše na ujedinjenje dviju crkava, što papa Franjo nimalo ne skriva od početka svoga pontifikata.

Radi se o povijesnom susretu, koji je dugo i pažljivo pripreman na stotinama razina, uključujući crkveno-ekumenske kanale i političko- diplomatske. Da bi se papa i patrijarh susreli 12. veljače u zračnoj luci José Martí u Havani (gdje će se papa zaustaviti na svome putovanju u Meksiko, a gdje patrijarh boravi u službenom posjetu) valjalo je dobro pripremiti teren.

Dva različita pogleda

 – Ovaj dugo pripremani susret poglavarâ Katoličke crkve i Ruske pravoslavne crkve bit će prvi u povijesti, a obilježit će važnu etapu u odnosima između dviju crkava. Sveta Stolica i Moskovski patrijarhat nadaju se da će to ujedno biti znak nade za sve ljude dobre volje. Pozivaju sve kršćane na žarku molitvu da Bog blagoslovi ovaj susret, da može donijeti dobre plodove – objavio je Tiskovni ured Svete stolice, a vijest su istodobno jučer objavili i Vatikan i Moskva.

O eventualnom susretu pape Franje i patrijarha Kirila počelo se otvorenije govoriti u lipnju 2015., kada je u intervju talijanskom listu Corriere della Sera pravoslavni mitropolit Ilarion Alfejev, koji je praktički „ministar vanjskih poslova“ Ruske pravoslavne crkve, rekao da susret nije predviđen ni u Moskvi ni u Rimu, nego na nekom neutralnom terenu, poput Mađarske ili Austrije, koje su se prijavile za domaćine.

– No ne smijem kazati hoće li do susreta doći 2015. godine. Nadam se da će ovaj papa i ovaj patrijarh pokrenuti pomirenje – rekao je Alfejev. Upravo je pitanje pomirenja velika kušnja i za jednu i za drugu stranu i može se otvoriti samo susretom na ovako visokoj razini. Najveći je problem u papinu primatu, koji pravoslavni ne priznaju, a Katolička ga se crkva ne želi odreći.

– Pravoslavna je crkva odbacila nauk Rimske crkve o papinu primatu i božanskom podrijetlu moći prvoga biskupa u sveopćoj Crkvi. Pravoslavni su teolozi uvijek inzistirali na tome da je Rimska crkva jedna od autokefalnih mjesnih crkava bez ikakva prava da svoju jurisdikciju proširuje na područje drugih mjesnih crkava – zaključio je Sveti Sinod Ruskoga patrijarhata 26. prosinca 2013., u dokumentu u kojem se razmatraju tri razine: biskupijska gdje je biskup prvi i nema jednakoga. Izvor mu je u apostolskom nasljedstvu i to nije nikada stavljeno u pitanje.

Druga je razina lokalna, autonomna ili autokefalna crkva koja ima prvoga – nadbiskupa, primasa ili patrijarha – koji ima najvišu vlast u pomjesnoj crkvi i kojega bira Arhijerejski sabor. Izvor mu je, dakle, u Saboru. On je prvi bez jednakih. I treća razina sveopće Crkve u kojoj je mnogo primasa i arhiepiskopa koji su svi jednaki. Izvor mu je u diptisima, poretku spomena glavara u Euharistiji.

U tom se moskovskom dokumentu spominje carigradski patrijarh kao prvi po časti, ali se nijednom ne ističe izraz ekumenski. Pravoslavni razlikuju tri vrste primata: kao počasni (tzv. primat časti), primat u kanonskom i primat u dogmatskom smislu riječi. I ova prva dva nisu sporna, ali jest treći, prema kojemu jedan biskup ima neograničeno, vječno i nepromjenjivo prvenstvo po pitanjima dogme i sadržaja vjere te nitko ne može biti kršćaninom u punini ako to ne prihvati.

 Takvo prvenstvo pravoslavlje ne prihvaća i u tome se bitno razlikuju Katolička i Pravoslavne crkve. I na taj se problem ne gleda samo kao na administrativni ili na puku svađu biskupa oko toga koji će među njima biti prvi, nego, kako tvrde pravoslavni, o dva različita pogleda na Crkvu. Pogled rimokatolicizma ponajprije je univerzalno-pravni jer je Crkva svjetska, hijerarhijska institucija, kojoj je Krist povjerio zadaću na ovome svijetu, da propovijeda, da posvećuje, da dijeli sakramente i blagoslove.

Pravoslavni pogled je naprotiv euharistijsko-sakramentalni te svaka mjesna crkva, predvođena svojim biskupom kao nasljednikom apostola, u punini obavlja svoje osnovno poslanje, tj. vječno spasenje ljudi i svaka pojedina biskupija ima sva sredstva potrebna za spasenje: Bibliju, predaju Crkve, vlast ređenja, apostolsko nasljedstvo, a naročito sakrament euharistije.

Što će zajedno potpisati

Papi Franji to je sve jako dobro poznato, što potvrđuje moskovski nadbiskup Paolo Pezzi, koji tvrdi kako ima odlične osobne odnose s patrijarhom Kirilom i da je Bergoglio “još dok je bio biskup u Buenos Airesu imao dobre odnose s istočnim crkvama” te da “ne treba zaboraviti da je bio ordinarij katolika istočnog obreda koji u Argentini nisu imali svoju hijerarhiju, a kao mlad svećenik studirao je kod grkokatolika, zbog toga zna istočnu liturgiju”. I jedna i druga strana tvrde da je razlike moguće prevladati uime budućeg jedinstva pa će kršćanski svijet, s 1,2 milijardom katolika i 230 milijuna pravoslavnih, s nestrpljenjem ovih tjedan dana iščekivati što će u najavljenoj zajedničkoj izjavi potpisati Njegova Svetost Franjo i Njegova Svetost Kiril u havanskoj zračnoj luci. •

Komentara 9

ZI
Zivac07
22:25 05.02.2016.

Ekumenski patrijarh Bartolomej I puno je viša razina od ovog ruskog. A on se sa zadnjih nekoliko papa susreo puno puta, a bio je i na ustoličenju pape Franje. Tako da smo ovu razinu već davno vidjeli.

DU
Deleted user
22:44 05.02.2016.

Znaci Papa izdao Hrvate i Stepinca za susret s ruskim Patrijarhom? Bas lijepo.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije