Štete zbog studeni

Povrće se smrznulo, cijene i 150% više: Za kilogram salate puterice traže i 38 kuna, za tikvice 40

povrće, tržnica, hladnoća
Foto: Sanjin Strukic/Pixsell
1/6
22.01.2017.
u 15:30

Navikli smo na svježe u svako doba godine, no tko sad kuka da mu je preskupo, može jesti i kiselu papriku i ciklu, kaže povrćar Stjepan Horvat

Za kilogram salate puterice pojedini trgovci u Zagrebu ovih dana traže i 38 kuna, za tikvice 40, za špinat, blitvu ili salatu kristalku i 30, dok su cijene matovilca ili rukule po kilogramu i 95-100 kuna. Iako se cijene više i 15-20 % kod nekih vrsta voća i povrća zimi i podrazumijevaju, za cijene nekih proizvoda koji su, poput tikvica, i 100 do 150% skuplji kriva je pak “ledara” koja je proteklih dana “okovala” domaće i europske plastenike i očito još ne misli stati. Na većini plastenika, pogotovo u Dalmaciji, orkanska je bura otpuhala i potrgala pokrove koji su koliko-toliko štitili povrće od preniskih temperatura, dok se na otvorenom, žale se proizvođači, više i nema što ubrati.

Grijanje se ne isplati

Štete su nesagledive, prijeti opstojnost pojedinih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i pojedinih proizvodnji, upozoravaju iz Zajednice povrćara. Špinat, cvjetaču, blitvu, tek iznikli luk... u većini je povrtnjaka “ubrao” led.

– I ono malo soka što ga je bilo u biljkama smrznulo se te su biljke u fazi neiskoristivosti – kaže i zagrebački povrćar Stjepan Horvat, koji ovih dana samo na blitvi bilježi štetu veću od 10 tisuća eura.

Osim hidroponske proizvodnje povrća u staklenicima, većina domaćih plastenika zimi se zapravo i ne grije, pogotovo na kontinentu, objašnjava on. Više bi koštalo grijanje za 5000 kvadrata povrtnjaka da bi se s minus 10 zagrijali na nekoliko celzijevaca iznad ništice nego salata koja bi se s takve površine ubrala, a sve što je bilo na otvorenom smrznulo se.

– Čak i poriluk, za koji se kaže da može trpjeti jako niske temperature – tvrdi Horvat. I blitva je mogla opstati u nekom kratkoročnom razdoblju niskih temperatura, no kako one predugo traju, nije izdržala. Zna li se kako Španjolska i Italija u proizvodnji povrća u Europi sudjeluju s 40 % ukupne vrijednosti, a i one su pogođene nepogodama, neke vrste povrća trenutačno su skuplje i od kilograma boljeg mesa.

– Potrošači su naviknuli da u svako doba mogu jesti svježu salatu i ostalo. A kako se povrće smrzava i diljem Europe i nema prevelikih količina u zatvorenom, a traženo je, za njega će se plaćati puno. Tko sad kuka da mu je salata preskupa, neka je ne jede. Može jesti i kiselu papriku i ciklu – kaže Horvat. U priobalju su stradale i kupusnjače, a onoga što je čudom preživjelo otežana je berba i transport. Od voćaka su najteže pogođene mandarine i ostali agrumi.

– Rekordna berba na izmučenim će stablima, koja zbog ranih niskih temperatura i kasne gnojidbe nisu ušla u fazu mirovanja, u dolini Neretve sigurno ostaviti traga – upozorava glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice Frane Ivković, što potvrđuje i opuzenski voćar Nikica Rešetina. Na nekim je područjima bilo i leda, mandarinama je otpalo i lišće, no pravi će se razmjeri štete znati tek kad popuste hladnoće.

– U kontinentu bi pak najviše mogle stradati breskve jer njima tu i nije mjesto – upozorava Ivković, dok u AgroFructusu, našem najvećem otkupljivaču voća i povrća ne žele brzati s procjenom šteta, ali ističu kako ne očekuju ni ekstreman rast cijena.

Ribnjaci pod 20 cm leda

– Špekulativni trgovci u ovim situacijama koriste priliku za ostvarivanje ekstraprofita, no mi koji smo sustavno povezani sa svojim kooperantima i kupcima ne možemo djelovati na takav ad hoc način – kaže predsjednik uprave AgroFructusa Denis Matijević.

Zbog teških uvjeta izlova i činjenice da je nema dovoljno, na zagrebačkim i drugim ribarnicama poskupjela je i riba, najjeftinije srdele i inćuni s 20 na 25 kuna. Slatkovodnoj ribi, pastrvama i šaranima, cijena je porasla i 30-35 %. Pastrve se prodaju i za 50, a šarani i za 55 kuna za kilogram.

– Riba je u fazi hibernacije pod ledom debelim 15-20 centimetara. Razbijamo ga kako bi se pustili štetni plinovi ispod leda, dok je potrošnja kisika minimalna – kaže Milan Božić iz Ribnjačarstva Poljana, ističući kako proizvodnje slatkovodne ribe ispod 15 stupnjeva nema. Preostali primjerci, kojih nema dovoljno za jaču opskrbu ribarnica, ovih se dana love na specijalan način podvlačenjem mreža ispod leda.     

>> Uvozimo šarane iz Vijetnama, med i češnjak iz Kine, povrće iz Egipta...

Komentara 22

EU
eurobanana
16:06 22.01.2017.

hahahah evo trenutni iz edeke dosao---cijana u Njemackoj skoro ista svake zime ili ljeti povce jeftinje nego u Hrvatskoj,,,,cudi me kako se tamo ne ```zamrzava```.......................ako nema u EU..onda ima tailand -australia ili brazil...madre mia Koje se pamet ``soli ``u hrvatistanu...............zasto se u Njemackoj nije nista ```zamrzlo`````???

VO
vorda400
15:55 22.01.2017.

Nema frke na zelenoj trznici se nista nije smrznulo samo su prekupci podigli cijene na racun zime tak i tak sve dolazi izvana ovo sto kao mi prozvodimo nebi napunilo jednu trznicu

PA
pan-am
15:55 22.01.2017.

Kako god okreneš nama se ne pise dobro ,toplo ,hladno, ovi ,oni,ista priča.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije