Na kraju niza radionica, koje su Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i Pravosudna akademija, započeli tijekom 2018. godine danas je u Vukovaru održan završni seminar na temu „Zločina iz mržnje“.
Riječ je o seminaru namijenjenom kaznenim i prekršajnim sucima i savjetnicima općinskih i županijskih sudova, zamjenicima i državnoodvjetničkim savjetnicima kaznenog odjela županijske i općinske razine, policijskim službenicima te organizacijama civilnog društva, a koji se organizira u sklopu provedbe Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije za razdoblje od 2017. do 2022.
Pozivajući se na statističke podatke od strane Ministarstva unutarnjih poslova u 2019. godini evidentirano je 51 slučajeva, nadležna državna odvjetništva postupala su u 117 predmeta (uključuje predmete prenesene iz prethodnog razdoblja), doneseno je 10 pravomoćnih osuđujućih presuda, evidentirano je 48 prekršajnih djela i doneseno je 11 pravomoćnih osuđujućih presuda u prekršajnom postupku.
U 2020. od strane Ministarstva unutarnjih poslova evidentirano je 87 slučajeva, nadležna državna odvjetništva postupala su u 138 predmeta (uključuje predmete prenesene iz prethodnog razdoblja), doneseno je 18 pravomoćnih osuđujućih presuda, evidentirana su tri prekršajna djela i doneseno je osam pravomoćnih osuđujućih presuda u prekršajnom postupku. Podaci za 2021. prikupljeni su na temelju „novog“ Protokola iz 2021. te se trenutno obrađuju.
- Zločini iz mržnje i govor mržnje su rijetko u sudskoj praksi, a tome je više razloga. Jedan od njih je i što se takva kaznena djela rijetko prijavljuju – rekla je sutkinja Dijana Rizvić s Općinskog kaznenog suda u Zagrebu.
Dodala je kako je upravo zato jako važno progovoriti o tome koja su najčešća kaznena djela u praksi, koja je razlika između prekršaja i kaznenog djela, kako policija da razgraničiti kada se radi o prekršaju a kada o kaznenom djelu, kakav je idealan postupak u kojem se poštuju sva prava žrtava, kakva je EU praksa… Istaknula je kako su prije svega na meti manjinske i seksualne skupine u društvu. Govoreći o raširenosti govora mržnje na internetu i društvenim mrežama Rizvić je ukazala na istraživanje Pučke pravobraniteljice u kojemu mladi čak 93 posto sadržaja percipiraju kao govor mržnje.
- U svemu tome ipak treba napraviti razliku jer nije sve kazneno djelo. Govor mržnje se prijavljuje policiji i Državnom odvjetništvu koji onda odlučuje radi li se o kaznenom djelu ili ne – kazala je Rizvić napominjući kako se za sada, koliko zna, ne razmišlja o promjeni zakona.
Govorio je i predsjednik Zajedničkog vijeća općina (ZVO) Dejan Drakulić koji je rekao kako je takvo ponašanje prisutno posebno prema srpskoj nacionalnoj manjini te da to ponašanje svakako treba prevenirati.
-Puno je više takvog ponašanja od broja slučajeva koji se prijave. Kada je riječ o postupanju pravosudnih tijela uvijek može bolje, ali treba znati i da puno toga ovisi od slučaja do slučaja. Vjerujemo institucijama da će odraditi svoj dio posla – rekao je Drakulić.
zajednicko vijece opcina ????? cije je to i kakovo je to politicko ili parapoliticko tijelo u rh...????