Zagrepčanin Branimir Valenčak lani u ožujku dobio je COVID-19, no nakon samo dvosatnog laganog povišenja temperature, najveći mu je problem bio ostanak u izolaciji. Ali dva mjeseca kasnije uslijedile su komplikacije.
- Visoka tjelesna temperatura od 40-41 stupanj nije se spuštala ni nakon Summameda koji mi je propisao liječnik, a na COVID bio sam negativan. Četvrti dan otišao sam u Zaraznu, gdje su uočili probleme sa srcem i hitno me poslali na Rebro - priča taj 37-godišnjak koji sa zdravljem nikada prije nije imao problema. No, tada se pokazalo da kao posljedicu COVID-19 ima upalu ovojnice srčanog mišića.
- Srce mi je bilo zahvaćeno oko 50%, što je relativno mali postotak jer neki dođu sa 75 ili 80-postotnom zahvaćenošću srca. Dobro sam napravio što sam odmah otišao doktoru. Bio sam na intenzivnoj gotovo dva tjedna, a potom šest mjeseci nisam smio ništa raditi. Nakon toga sam se cijepio, kad su se liječnici uvjerili da je sve u redu - rekao nam je B. Valenčak.
Liječnici se suočavaju s rastućim brojem pacijenata koji imaju privremene ili trajne posljedice od infekcije COVID-om, a nismo dovoljno učinili na ključnoj prevenciji - cijepljenju, ukazuje akademik Davor Miličić, predsjednik Kardiološkog društva i upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca, koji su u HZJZ-u organizirali okrugli stol o toj temi.
U organizaciji Zaklade Hrvatska kuća srca, Hrvatskog kardiološkog društva i uz potporu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo održan je okrugli stol o COVID-u i postkovidnim posljedicama.
- Sva patofiziološka zbivanja koja prate infekciju virusom SARS-CoV-2 mogu imati teške posljedice na srce i krvne žile, od upala koje mogu biti okidač za aritmije do infarkta. Brojni su scenariji koji mogu zakomplicirati COVID-19 kardiovaskularnim komplikacijama u akutnoj fazi. Nažalost, sve češće dolaze nam i ljudi srednje životne dobi koji prije oboljenja od COVID-a nisu imali srčanih bolesti, a sada imaju problema zbog tahikardije ili čak infarkta miokarda - navodi iakademik Miličić, dodajući da su kardiovaskularni bolesnici osjetljivi i na druge virusne i bakterijske respiratorne bolesti pa im se savjetuje cijepljenje protiv gripe i pneumokoka.
U posljednjih 20 godina u RH se smanjuje smrtnost od kardiovaskularnih bolesti, no broj umrlih u 2019. godini (22.020) povećan je u 2020. na 22.886, no zasad se ne može tvrditi da je to posljedica pandemije.
- Problem je manje hospitalizacija u 2020., 26% ukupno, a 19% kardiovaskularnih. Hospitalizacija zbog akutnog infarkta je 13% manje, a zbog moždanog udara 10%. Broj hospitalizacija najviše je smanjen u ožujku i travnju te u prosincu 2020. Znači, u vrijeme zatvaranja i velikog broja oboljelih od COVID-a bolesnici s povećanim rizikom manje se javljaju u zdravstveni sustav - ustvrdila je prim. Verica Kralj, voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti u HZJZ-u.
VIDEO Liječnica otkrila zašto rublje ne bi trebalo sušiti u kući
Nope, ne niste me uvjerili, posebno nakon njegovog istupa na nekakvom "okruglom stolu" o njegovim postkovid iskustvima (youtube). Cijepiti se cjepivom koje prema proizvođača uzrokuje upalu miokarda nakon što je upravo prebolio to stanje, uostalom jel to bila prva doza ili booster?