Još jedan bivši brazilski predsjednik završio je u zatvoru. Riječ je o Michelu Temeru (78) koji je uhićen prije desetak dana u antikorupcijskoj operaciji “praonica automobila” (Lava Jato) u São Paulu. S njime je sada četvero bivših brazilskih predsjednika ili pod istragom, ili su osuđeni za korupciju ili su u statusu optuženih (impeachment).
Uključene velike tvrtke
Istraga je jedna od najvećih u posljednjih 20 godina u Bazilu. U korupciju je bila uključena državna naftna kompanija Petrobras kao i velike građevinske tvrtke. Temer je bio predsjednikom Brazila od 2016. nakon impeachmenta kojim je maknuta predsjednica Dilma Rousseff, do dolaska na predsjednički položaj Jaira Bolsonara 2019. Uhićen je 21. ožujka kada je izlazio iz kuće, a agenti su ga odveli do zračne luke grada Guarulhos (u brazilskoj državi São Paulo) iz koje je zrakoplovom prebačen u Rio de Janeiro.
Prema istrazi, bivši je predsjednik primio znatne količine novca povezane s izgradnjom i proširenjem nuklearne elektrane Angra 3 u gradu Angra dos Reis, na obali države Rio de Janeiro. Bivšeg je predsjednika optužio José Antunes Sobrinho, bivši vlasnik tvrtke Engevix, koja je dobila radove za izgradnju nuklearke. Sobrinho sada surađuje s istragom i izjavio je kako je morao platiti mito za dobivanje posla. Platio je oko milijun reala (brazilska moneta), što je oko 230 tisuća eura, na zahtjev pukovnika Joãa Baptiste Lime Filha, prijatelja i suradnika Temera, i na zahtjev bivšeg ministra rudarstva i energije Wellingtona Moreira Franca. Sudac Marcelo Bretas zatražio je i uhićenje Franca. No, prema drugim dokumentima, riječ je o korupcijskom poslu vrijednom 1,8 milijardi reala ili 400 milijuna eura. Upravo korupcija i velika istraga o pranju novca započeta 2014. pod nazivom Lava Jato (ime dolazi od male benzinske postaje u Brasiliji gdje je dolazilo do nelegalnih razmjena) dovela je na vlast Jaira Bolsonara, koji je viđen kao novost u odnosu na korumpirane političare.
Temer, sin libanonskih maronita koji su se doselili u Brazil, odvjetnik i političar, bio je potpredsjednikom Dilme Rousseff od kada je ona postala predsjednicom 2011., do njezina svrgavanja u parlamentu u svibnju 2016. kada je najprije postao vršitelj dužnosti, a onda od 31. kolovoza i predsjednik sve do 1. siječnja 2019. kada je dužnost preuzeo Bolsonaro. Prethodnik Dilme Rousseff, Luis Inácio Lula da Silva bio je predsjednik od 1. siječnja 2003. do 1. siječnja 2011., a zbog korupcije je osuđen na 12 godina zatvora. Podsjetimo da je i Fernando Collor de Mello, predsjednik od 1990., morao dužnost napustiti 1992. nakon optužbe za korupciju.
Sadašnja istraga otkrila je kako su u korupciju upleteni predstavnici glavnih stranaka te najveće brazilske tvrtke kao što su naftna Petrobras i građevinska Odebrecht. Više od 80 političara uključeno je u skandal kojim je bačena ljaga na dosadašnju stranačku elitu i šefove države s ljevice, zbog čega su brazilski birači izabrali populističkog desničarskog predsjednika i bivšeg časnika Bolsonara. Temer je, poslije prošlogodišnjih predsjedničkih izbora, navodno trebao postati brazilskim veleposlanikom u Rimu što bi ga, vjerojatno, spasilo istrage. No, nije imenovan te je pritvoren. Temer je taj čini ocijenio “barbarskim” te je najavio žalbu. No, savezno tužiteljstvo govori o Temeru kao o “šefu kriminalne organizacije koja djeluje 40 godina”, odnosno kao o šefu sistema doživotnog dobivanja korupcijskog novca.
Zapravo tim sistemom su financirane predizborne kampanje, ali i način života skupine moćnika stranke brazilskog demokratskog pokreta (Partido do movimento democrático brasileiro – PMDB) u koju je upisan i Temer. Njegovo uhićenje nije bilo neočekivano. Brazilska je javnost već dulje vrijeme znala za takvu mogućnost, ali do 31. prosinca 2018. imao je imunitet, a kao predsjednik je više puta odbio potvrditi zahtjeve za nastavkom antikorupcijske istrage. Temer je sada u privremenom zatvoru vojne policije u gradu Niteroiu, nedaleko od Rio de Janeira. Bude li mu potvrđen pritvor, a što bi moglo biti upitno zbog njegove poodmakle dobi, vjerojatno će biti premješten u poseban zatvor. Primjerice, za Lulu je prošle godine izgrađena posebna ćelija dalje od zatvora u gradu Curitibi, ali bivšem je predsjedniku sindikalcu izrečena konačna presuda za korupciju. Tužiteljstvo drži kako Temer mora biti u privremenom zatvoru kako ne bi utjecao na daljnju istragu.
Temera se optužuje da je omogućio da se tvrtki Eletronuclear povjeri proširenje jedine brazilske nuklearke, a riječ je o investiciji vrijednoj milijarde. Dio posla s podugovorom je trebala dobiti tvrtka koja je navodno u Temerovu vlasništvu preko njegova prijatelja. No, još se četiri istrage vode protiv bivšeg predsjednika, među kojima je plaćanje mita za izgradnju sudnice u São Paulu, zatim lažni ugovor za luku u gradu Santosu, pa čak i optužba za pranje prljavog novca izgradnjom kuće za Temerovu kćer Maristelu. Istragu Lava Jato prije više od četiri godine pokrenulo je tužiteljstvo u gradu Curitibu, a glavni sudac u istrazi bio je Sergio Moro, koji je sada postao ministar pravosuđa Bolsonarove vlade. Ovaj dio istrage koja je Temera dovela u pritvor pokrenulo je tužiteljstvo u Riju i do sada je praktički potpuno pokopalo lokalnu politiku.
U toj operaciji uhićeni su Moreira Franco, bivši guverner države Rio de Janeiro (od 1987. – 1991.), zatim Sergio Cabral guverner te države od 2007. do 2014., a Luiz Fernando Pezão, guverner te države od 2014. do 2019., čeka presudu. Od uhićenja Lule brazilska je ljevica optuživala suce da djeluju s političkim namjerama, a sada i da su pripomogli takvim istragama izboru Bolsonara. No, uhićenjem Temera ta teorija brazilske ljevice pada u vodu jer je on imao najviše koristi od impeachmenta Dilme Rousseff. U zatvorima s presudama za korupciju ima više desničara nego onih iz Radničke stranke (Partido dos Trabalhadores – PT) s kojom je Lula da Silva pobijedio. Koliko korupcija može utjecati na gospodarstvo, vidi se po činjenici da je 2008. godine u SAD-u i Europi vladala ekonomska kriza, a u Brazilu je te godine BNP rastao po stopi od 7,5 posto.
Onda se u Brazilu spojio eksplozivni dvojac: korupcija i politika. Politika u Brazilu sve se više počela brinuti za vlastito dobro, a ne za opće dobro. Prijatelji i obitelji političara su dobivali poslove ili položaje. Sada u državi od 200 milijuna stanovnika ima gotovo milijun zatvorenika. U brazilskom parlamentu bilo je više parlamentaraca pod istragom zbog korupcije nego bilo gdje drugdje. Korupcija je postala gotovo endemska bolest. Koruptivni skandali su udaljili ulagače. U veljači ove godine uhićen je predsjednik udruge brazilskih industrijalaca (CNI) Robson Braga de Andrade. U istoj protukorupcijskoj operaciji uhićeno je još deset osoba. Računa se da na korupciju u Brazilu godišnje odlazi 2,3 posto BNP-a koji iznosi dvije tisuće milijardi dolara. Drugim riječima, na svakih 100 proizvedenih dolara više od dva dolara odlazi na korupciju.
Društveni rak
Prema analizi Transparency Internationala, koja od 1995. godine analizira percepciju korupcije u 180 zemalja svijeta (Corruption Perceptions Index), u 2018. godini Brazil je bio na 105. mjestu po korupciji. Mjesto dijeli sa Zambijom. Italija je na 53., a Hrvatska na 60. mjestu. U Danskoj ima najmanje korupcije, pa u Novom Zelandu itd. Brazilski komentatori ponavljaju kako u javnosti postoji uvjerenje da odgovorne za korupciju ne dostiže pravda, da se uvijek izvuku od optužbi. Pitaju se kakva je onda budućnost Brazila, kakvu ćemo zemlju imati nakon tolikih loših primjera? Koji tip poduzetnika i političara mogu očekivati?
Generacije i generacije se gotovo navikavaju na toliki nemoral. Korupcija je kao društveni rak, bolest koja ubija i zdrave stanice. Sadašnji brazilski predsjednik Jair Bolsonaro je izjavio nakon uhićenja Temera kako neće završiti u zatvoru kao njegovi prethodnici. Naime list Folha de São Paulo je objavio detalje o susretu Bolsonara sa skupinom poduzetnika znanom Brasil 200 u Brasiliji, pa se postavlja pitanje nastavlja li se korupcijska sprega političari poduzetnici.
“Neću otići igrati domino s Lulom i Temerom” u zatvor, kazao je Bolsonaro te zajamčio izglasavanje reformi u Parlamentu što mu do sada ne polazi za rukom. No, Bolsonaro je naišao i na druge otpore. Zatražio je obilježavanje 55. godišnjice vojnog državnog udara do kojeg je došlo 31. ožujka 1964., a vojni režim je ostao na vlasti do 1985. godine. Brazilski sudac Ivani Silva da Luz zabranio je obilježavanje vojnog udara, a bilo je i kritika na račun Bolsonarova zahtjeva koji je ocijenjen kao “inkompatibilan s procesom demokratske obnove”.
Silva da Luz je podsjetio i da komemorativne datume treba odrediti parlament (Nacionalni kongres), a ne šef države. Maria do Carmo Cardoso, sutkinja na drugostupanjskom sudu, odobrila je održavanje komemoracije kazavši kako je “brazilska demokracija dovoljno snažna da shvati pluralizam ideja.
>> Pogledajte video: Pucnjava u školi u Brazilu
