Nakon što su predsjednici nove austrijske Narodne stranke (ÖVP) i stranke Zelenih, Sebastian Kurz i Werner Kogler u četvrtak poslijepodne javnosti predstavili program nove koalicijske vlade, stranačko Predsjedništvo narodnjaka dalo je u petak, na svom zasjedanju u Političkoj akademiji u Beču „zeleno svijetlo“ predstavljenom koalicijskom sporazumu od 326 stranica. I to jednoglasno! Izvijestio je o tome novinare nakon sastanka čelnik ÖVP-a i bivši i budući austrijski savezni kancelar Kurz.
„Vladin program je najbolje iz dvaju svjetova. Obje stranke uspjele su provesti svoja glavna izborna obećanja. To je dobar program. Veselimo se, da smijemo raditi, za našu prekrasnu zemlju“, istakao je, predstavivši novinarima još jednom deset ministara iz redova ÖVP-a, koji će raditi u njegovom budućem kancelarskom kabinetu.
Međutim, odlučujuće je da li će „zeleno svijetlo“ koalicijskom sporazumu i troje predloženih „zelenih“ ministara, nakon današnjeg proširenog predsjedništva ove stranke dati i Savezni kongres Zelenih, koji u subotu zasjeda u Salzburgu. Dogodi li se to, Austrija će tako prvi put u svojoj poslijeratnoj povijesti slijedeći tjedan dobiti novu vladu u kojoj će sjediti narodnjaci i Zeleni, što bi mogao biti primjer i za druge europske zemlje, pa tako i susjednu Njemačku.
Ako će sve ići po planu, nova austrijska savezna koalicijska vlada na čelu s 33-godišnjim staro-novim kancelarom Sebastianom Kurzom trebala bi prisegnuti u utorak 7. siječnja u bečkom Hofburgu pred austrijskim predsjednikom Alexanderom Van der Bellenom.
Obzirom da se radi o dvije stranke velikih suprotnosti i posve različitih ideologija predstavljeni vladin program je kako tvrde pregovarači „najbolje što se je moglo postići obostranim kompromisima“.
Za jedne je on „povijesni događaj“, a za druge „pokusni laboratorij“, navode mediji. Dodaju kako postoji mogućnost da se Kongresu Zelenih neće svidjeti da koalicijski sporazum uključuje sigurnosni pritvor za moguće opasne imigrante i zabranu nošenja marama kao pokrivala za glavu u školi za djevojčice mlađe od 14 godina, te provedba ekologizacije poreznog sustava tek od 2022. godine.
Na upit da li je moguće da Kongres Zelenih, na kojem će se okupiti preko 270 članova, zatraži korekciju nekih za njih eventualno spornih odredbi iz koalicijskog programa, potpredsjednica Kluba zastupnika Zelenih u parlamentu Ewa Ernst-Dziedzic, koja će voditi salzburški Kongres, austrijskim je medijima rekla da je „sve moguće“, no da ne vjeruje da neće biti prihvaćen.
Kako bi koalicijski sporazum narodnjaka i Zelenih bio prihvaćen i u redovima Zelenih, potrebno je da za njega glasa apsolutna većina, što znači najmanje polovica i 1 dodatni glas svih članova Kongresa.
Dobri poznavatelji austrijskih (ne)prilika tvrde kako Zeleni sigurno neće okrenuti leđa svom čelniku i glavnom pregovaraču Kogleru i da će glasati za koalicijski sporazum.
svIJEtlo?