Predstavljamo rudnik zlata matematike! Geometrija krije dva velika blaga: jedno je Pitagorin poučak, a drugo je dijeljenje u krajnjem i srednjem omjeru, tj. u omjeru zlatnog reza. Prvo možemo usporediti sa škrinjom zlata, a drugo možemo nazvati skupocjenim draguljem, rekao je veliki Johannes Kepler. Tko su matematičari s čijim se formulama susrećemo svakog dana a da to uopće ne znamo? U glavnoj su ulozi ovdje pravokutni trokut, kvadrat i pravilni peterokut.
Nije slučajno da se Pitagorin poučak pojavljivao čak i na poštanskim markama, a jedan je američki predsjednik zaslužan za algebarski dokaz tog znamenitog teorema. Ta su tri geometrijska lika neraskidivo povezana s matematikom, a s njom imaju dugu povijest. Starogrčki su filozofi vjerovali da je cijeli svijet harmonija opisiva cijelim brojevima – sve dok otkriće korijena brojeva dva i pet nisu tu misao srušili. No, tada su se stari Grci okrenuli geometriji, odnosno njezinim zlatnim svojstvima.
Kad se opisuju procesi rasta, često se spominje niz jednog matematičara iz grada kosog tornja, Pise, a koji se zvao Leonardo, ali je poznatiji kao Fibonacci. Upoznajte se sa zanimljivim svojstvima toga niza. Iako jednostavan i sastavljen od cijelih brojeva, povezan je s iracionalnim omjerom zlatnog reza. Pogledajte i kako matematičari dolaze do nečega što se naziva zlatnim rezom, idealnim omjerom. I zlatni je rez svoje mjesto pronašao na poštanskoj marki!
