Usprkos intenzivnim policijskim aktivnostima i presijecanju većeg broja
lanaca automafije, broj ukradenih vozila u Bosni i Hercegovini u
stalnom je porastu zadnjih godina.
Suradnja kriminalaca
To je jedan od najisplativijih oblika kriminala, pa su i vlasti u Bosni
i Hercegovini svjesne kako nije realno očekivati da se ta pojava
potpuno iskorijeni. Samo u Europi godišnje se ukrade 1,2
milijuna vozila, od čega organizirane kriminalne skupine ostvaruju
profit veći od osam milijardi eura. Uglavnom je riječ o međunarodno
povezanim skupinama, što dodatno otežava njihovo otkrivanje
i razbijanje. Samo prošle i ove godine u Bosni i Hercegovini
je prijavljeno više od 3.000 krađa automobila.
Da policijske akcije daju vrlo ograničene rezultate pokazuje i to da je
nakon 2005. godine, kada je otkriveno čak 13 kriminalnih skupina koje
su se bavile krađom i preprodajom automobila, automafiji bilo dovoljno
samo godinu dana za “pregrupiranje”.
Naime, nakon jednogodišnjeg smanjenja broja krađa vozila,
već u drugoj polovini 2006. godine ponovo je došlo do rasta
broja krađa i taj trend do danas nije zaustavljen.
U izvješću o krađama vozila, koji je pripremilo Ministarstvo
sigurnosti Bosne i Hercegovine, navodi se i organizacija
mafijaških skupina, unutar koje postoje specijalizirane
skupine kriminalaca za otuđivanje vozila.
Druge skupine unutar organizacije stupaju u kontakt s vlasnicima
vozila, treći obavljaju primopredaju, a četvrti krivotvore
dokumentaciju na temelju koje se omogućava registracija ukradenih
vozila kod mjerodavnih organa.
Situaciju u Bosni i Hercegovini dodatno otežava očita povezanost
automafije s vlasnicima automobilskih otpada i onima koji trguju
rabljenim vozilima, a takvih tvrtki je 264 u Bosni i Hercegovini.
One se uglavnom nalaze na rubnim graničnim područjima entiteta i Bosne
i Hercegovine, gdje je mogućnost međuentitetskog i međudržavnog
graničnog ‘šverca’ veća. Primjerice, na
području Bijeljine čak je 14 autootpada, oko Bihaća 12, u zapadnoj
Hercegovini i Mostaru 40, a s obje strane međuentitetske granice u
Sarajevu čak 48 autootpada.
Racije u autootpadima
Tek nešto više od 11 posto tih tvrtki radi
legalno, što znači da ostale teško mogu dokazati
podrijetlo vozila i dijelova vozila koje prodaju. Da tvrdnje o vezama
automafije i vlasnika automobilskih otpada nisu bez osnove pokazalo je
više policijskih akcija u kojima su upravo na takvim
mjestima otkrivena ukradena vozila ili njihovi dijelovi.
Neki od automobila koji su ukradeni u Istočnom Sarajevu i drugim
mjestima pronađeni su u Trebinju, a vozila ukradena u Bijeljini i
Zenici izrezana su i prodana u dijelovima u Livnu. To najbolje govori o
jedinstvenom tržištu ukradenih automobila na području Bosne
i Hercegovine, kao i povezanosti privatnih tvrtki koje se bave otkupom
autodijelova i autootpada, na kojima završavaju izrezani
ukradeni automobili.
Policija se u borbi protiv automafije uzda u jačanje suradnje sa
susjednim zemljama, kao i u to da je prije pola godine uspostavljena
jedinstvena baza podataka Interpola u ukradenim vozilima u Bosni i
Hercegovini. Ipak, priznaju da je potpuno suzbijanje krađe vozila
gotovo nemoguće.
Uhodane krijumčarske rute povezuju susjedstvo
Prema policijskim podacima vodeće rute krijumčarenja ukradenih vozila idu u najmanje tri smjera. To su: Mostar – Trebinje – Crna Gora, Sarajevo – Travnik – Banja Luka i Sarajevo – Istočno Sarajevo – Crna Gora. Da je riječ o međuentitetskom “biznisu”, pokazuje podatak da je na području Istočnog Sarajeva prošle godine otkriveno 36 vozila ukradenih u Federaciji BiH. Krađe se u Republici Srpskoj najčešće događaju na području Banje Luke, a u Federaciji BiH je ove godine najviše vozila ukradeno u Sarajevu.
