Više od dvije i pol tisuće kilometara pruga, 560 kolodvora i stajališta, 1444 željezničko-cestovna prijelaza, više od 540 mostova i stotinu tunela. To je HŽ Infrastruktura u brojkama, a osnovna djelatnost joj je upravljanje, održavanje i izgradnja, kako joj i sam naziv govori, željezničke infrastrukture, odnosno briga o svim tim kilometrima pruga, željezničko-cestovnim prijelazima, mostovima, tunelima i drugim željezničkim objektima.
Ta državna tvrtka trenutačno je najveći korisnik novca iz EU-ovih fondova koji se ulaže u prometni sektor u Republici Hrvatskoj jer paralelno provodi 27 velikih projekata obnove i modernizacije željezničke infrastrukture od kojih se većina (njih 17) sufinancira upravo europskim novcem. Projekti su u različitim fazama provedbe: od izrade studijske i projektne dokumentacije, preko provođenja postupaka javne nabave za radove do faza vidljivijih na terenu – izvođenja radova. U željezničku infrastrukturu trenutačno se ulaže više nego ikada prije u povijesti naše zemlje. U sljedećih desetak godina plan je uložiti približno 6,2 milijarde eura (trenutačna ulaganja vrijedna su oko milijardu i pol eura). Misija HŽ Infrastrukture je unaprijediti željeznički promet u Hrvatskoj na temelju velikih ulaganja u željezničku infrastrukturu koja su ponajprije usmjerena u obnovu i modernizaciju, ali i u izgradnju novih pruga i kolosijeka, elektrifikaciju, rekonstrukciju i izgradnju kolodvora i stajališta, osiguranje željezničko-cestovnih prijelaza modernijim uređajima i sl. Modernizacijom međunarodnih prometnih koridora koji prolaze kroz Hrvatsku kao tranzitnu državu Europske unije cilj je osigurati sve uvjete za neometan prekogranični promet i željeznički promet između država EU-a, povećati razinu sigurnosti na prugama, podići brzinu i ostvariti veću gustoću prometovanja vlakova.
Brže, više, sigurnije
Glavnina tih velikih infrastrukturnih projekata provodi se na koridoru RH2 ili Mediteranskome koridoru, koji preko Rijeke i Zagreba vodi do Budimpešte, te na koridoru RH1 od granice sa Slovenijom do granice sa Srbijom. Oba koridora dio su osnovne Transeuropske prometne mreže – jedinstvene mreže europskih prometnica.
Na sjeveroistoku zemlje najveće je željezničko gradilište rekonstrukcije postojećega i izgradnja drugoga kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica s Republikom Mađarskom, Foto: HŽI
U procesu provedbe projekta najvidljivije je izvođenje radova. Do kraja godine trebali bi biti završeni radovi na nadogradnji i elektrifikaciji pruge Vinkovci – Vukovar duljine 18,7 kilometara i ugovorene vrijednosti 58 milijuna eura. Vlakovi će njome moći voziti i do 120 km/h, čime će vrijeme putovanja između tih dvaju gradova trajati upola kraće, pa će se putničkim vlakom stizati za 20 minuta, a teretni će vlakovi voziti 30 minuta. Elektrifikacijom dionice promet željeznicom postat će ekonomski i energetski isplativiji. Ta dionica važna i za međunarodni promet omogućit će povećanje opsega teretnoga željezničkog prometa preko luke Vukovar te bolju povezanost s glavnim prometnim koridorima i drugim županijama. Potreba i važnost te rute već se pokazuje jer je krenuo i prijevoz žita preko Hrvatske iz ratom zahvaćene Ukrajine. Tako bi nova željeznička infrastruktura trebala doprinijeti i gospodarskome razvoju lokalne zajednice te oporavku istočnoga dijela Slavonije.
A na sjeveroistoku zemlje najveće je željezničko gradilište na kojemu se izvodi rekonstrukcija postojećega i izgradnja drugoga kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica s Republikom Mađarskom, a do kraja godine plan je završiti polovinu radova. Projekt je to koji zbog ugovorene vrijednosti od 350 milijuna eura uspoređuju s Pelješkim mostom, čija je izgradnja bila nešto jeftinija. Na 42 kilometra pruge gradi se i tridesetak novih objekata poput podvožnjaka, nadvožnjaka, stajališta i kolodvora. Nastavlja se i modernizacija dionice Dugo Selo – Križevci, a radovi se izvode i na pruzi od Hrvatskog Leskovca do Karlovca.
Pruga se modernizira i u srcu glavnoga grada: u punome su zamahu radovi na projektu Zagreb Kustošija – Zagreb Zapadni kolodvor – Zagreb Glavni kolodvor. Obnavljaju se tri i pol kilometra jedne od najprometnijih željezničkih pruga u državi kojom na dan prođe oko 150 putničkih i teretnih vlakova. Putnici bi se novom, bržom i sigurnijom prugom trebali voziti od druge polovine 2024. godine. Dug je i popis projekata o kojima šira javnost možda ne zna puno jer se još ne vide “fizički”, odnosno jer su u fazi izrade studijske ili projektne dokumentacije. Pri kraju je izrada projektne dokumentacije za unaprjeđenje, obnovu i izgradnju nove dvokolosiječne pruge Dugo Selo – Novska te je krajem godine planirana objava postupka javne nabave za radove. Projektna dokumentacija izrađuje se i za modernizaciju dionice od Okučana do Vinkovaca. U tijeku je i postupak javne nabave za izradu studijske dokumentacije za razvoj željezničkoga čvorišta Zagreb koje se nalazi na križanju dvaju međunarodnih koridora.
Na koridoru RH2, od granice s Mađarskom do Rijeke, za dionicu od Zagreb Glavnog kolodvora do Hrvatskog Leskovca izrađuje se projektna dokumentacija, a za dionice Karlovac – Oštarije te Oštarije – Škrljevo izrađuje se studijska dokumentacija.
Sljedeći prioritet na području riječkoga bazena jest završetak izrade projektne dokumentacije, odnosno glavnih projekata te ishođenje dozvola za izgradnju drugoga kolosijeka, modernizaciju i obnovu pruge Škrljevo – Rijeka – Jurdani.
S obzirom na to da je na željeznici imperativ sigurnost, HŽ Infrastruktura provodi i projekte povećanja razine sigurnosti na željezničko-cestovnim prijelazima (ŽCP), što se postiže ugradnjom moderne signalno-sigurnosne opreme ili denivelacijom ceste. Na 50 lokacija u Hrvatskoj provodi se projekt Svjetske banke “Održive hrvatske željeznice u Europi” kroz koji je više od 30 novih ŽCP-ova već pušteno u rad. Iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija bit će modernizirano dodatnih 95 ŽCP-ova. Kada budu završeni svi projekti modernizacije željezničke infrastrukture diljem Hrvatske, broj novomoderniziranih prijelaza popet će se na više od 300.
Također, u provedbi je Projekt unaprjeđenja željezničke infrastrukture kroz uspostavu mjernih stanica za sigurnosne i tehničke kontrole koji će unaprijediti mehanizme zaštite željezničke infrastrukture te povećati razinu sigurnosti željezničkog prometa.
Što se tiče uspješno završenih projekata, nedavno je obnovljena pruga Savski Marof – Zagreb Zapadni kolodvor, a na što se sada nadovezuje projekt od Zagreb Zapadnog do Zagreb Glavnog kolodvora tako da će biti obnovljena cijela dionica od granice sa Slovenijom do glavnoga grada.
Podizanje konkurentnosti
Također, prošle su godine stanovnici oko Zaprešića i Zaboka dobili moderniziranu i elektrificiranu prugu koja povezuje ta dva grada. Rekonstruirana su četiri kolodvora i tri stajališta, a ugrađeni su urbana oprema, sustav videonadzora te sustav vizualnog i audioobavještavanja putnika. Izgrađene su nove pružne građevine poput mostova, propusta i kanala, ugrađeni novi signalno-sigurnosni i telekomunikacijski uređaji te uređaji daljinskog upravljanja prometom, a modernizirano je i 16 željezničko-cestovnih prijelaza. Dionicom od gotovo 24 kilometra prometuje se brzinom do 120 km/h. HŽ Infrastruktura se najviše može pohvaliti završenim projektima u najvećoj hrvatskoj luci i jednoj od glavnih luka na Mediteranskome koridoru – Rijeci. Grad Koji Teče doživio je veliku prometnu transformaciju uspješno završenom modernizacijom kontejnerskih terminala Brajdica i Zagrebačko pristanište koja je provedena u suradnji s Lučkom upravom Rijeka. Rijeka je tako dobila teretne kolodvore povećanih ukrcajnih i iskrcajnih kapaciteta, što olakšava transport tereta između luke i željeznice. Oba projekta znatno utječu na podizanje razine konkurentnosti željeznice u odnosu na ostale vrste prometa, a obnovom postojeće i izgradnjom nove transportne željezničke infrastrukture na koridoru RH2 potaknut će se razvoj željezničkih prometnih usluga te poboljšati povezanost na hrvatskoj i europskoj razini.
U daljnjim planovima te tvrtke je i obnova željezničke infrastrukture na međunarodnim, regionalnim i lokalnim prugama koja bi se financirala kreditom Europske investicijske banke (EIB). U sklopu toga je, među ostalim brojnim projektima, sklopljen ugovor za izvođenje radova na obnovi pružne dionice Zabok – Krapina, a radovi bi trebalo početi najesen. Također, ugovoreni su radovi na obnovi dionice Karlovac – Ozalj. U novome ruhu zasjala je zgrada željezničkog kolodvora u Osijeku čija je obnova završena, a pri kraju su radovi na obnovi kolodvorske zgrade u Rijeci. U planu je i da kroz nekoliko godina i zgrade dvaju zagrebačkih kolodvora – Glavni i Zapadni – budu u skladu s potrebama putnika 21. stoljeća.
Sadržaj omogućila HŽ Infrastruktura
