Europska komisija i novi odbor sastavljen na razini EU odlučivat će o tome koje će europske banke biti spašene ili ugašene ako se usvoji prijedlog o stvaranju tzv. jedinstvenog mehanizma za restrukturiranje banaka koji je jučer objavila Komisija u Bruxellesu. Riječ je o drugom najvažnijem kamenu temeljcu bankovne unije koja se unutar EU stvara s ciljem da u ovoj i svim sljedećim gospodarskim krizama račun za spašavanje banaka ne podmiruju porezni obveznici nego privatni kapital.
Prihvati li se jedinstveni mehanizam u obliku u kojem ga je jučer predložila Europska komisija, od 1. siječnja 2015. o restrukturiranju banaka ne bi više odlučivala nacionalna tijela, pa ni nacionalna hrvatska tijela o bankama koje posluju u Hrvatskoj, već Odbor za restrukturiranje banaka, na čiji bi prijedlog samu proceduru restrukturiranja pokretala Europska komisija. U tom bi Odboru sjedili predstavnici svih nacionalnih tijela koja su sada zadužena za restrukturiranje i sanaciju banaka, ali u novom sustavu pojedine bi zemlje izgubile puno suvereniteta.
– S političkog gledišta, prijenos ovlasti o restrukturiranju banaka na Komisiju predstavlja vjerojatno najveći prijenos suvereniteta u povijesti EU i ukazuje na stvaranje fiskalne, kao i ekonomske i monetarne unije – komentirala je u izjavi koju je citirala agencija Bloomberg pravnica Alexandria Carr iz međunarodne pravne kuće Mayer Brown.
Komisija se nada da će Vijeće i Europski parlament moći usvojiti njihov prijedlog do ljeta sljedeće godine, no Njemačka pokazuje znakove protivljenja jer drži da bi takav prijenos suvereniteta bio moguć tek nakon promjene Lisabonskog ugovora, što je dug i neizvjestan proces.
– Da smo ovo imali prije, mogli smo bez korištenja javnog novca pokriti sve krizne situacije koje smo imali u Europi, osim onih u anglo-irskom prostoru – rekao je povjerenik Michel Barnier koji je izradio prijedlog jedinstvenog mehanizma. Visoki dužnosnici EU objasnili su kako čitava ideja bankovne unije i mehanizma poput ovoga leži u tome da se izbjegne spašavanje posrnulih banaka novcem poreznih obveznika.
>> Za rad Europske središnje banke moramo dati 64 milijuna eura
