Konačno je stiglo i to vrijeme. Dobili smo seriju o znanstvenicima koja, nameće se zaključak sam po sebi, stiže u dobrom trenutku jednog od najizazovnijih vremena za znanost općenito. AHA! je ime nove putopisno-znanstvene serije na Hrvatskoj televiziji koja će se početi emitirati 27. ožujka. Okvalificirana je kao takva jer se u svoje četiri epizode bavi hrvatskim znanstvenicima koji rade u inozemnim znanstvenim institucijama.
Naslovnica časopisa Nature
U prvoj epizodi koju smo jučer imali prilike pretpremijerno vidjeti, gledamo priču o Draženu Prelecu s prestižne Sloan School of Management na MIT-u u Bostonu, znanstveniku u neuroekonomiji, disciplini koja objedinjuje pshilogiju, ekonomiju i neuroznanost. Zatim slijedi priča o Nedjeljki Žagar, meteorologinji koja predaje na Sveučilištu u Hamburgu, a radi u polju dinamičke meteorologije gdje se nastoji dati što preciznije prognoze vremena u razdoblju duljem od tjedan dana. Teorijska fizičarka Ana-Sunčana Smith, redovita profesorica na Sveučilištu Erlangen-Nürnberg i znanstvena suradnica Instituta Ruđer Bošković svoju priču priča u trećoj epizodi. U četvrtoj je s glumcem Ivanom Đuričićem Iva Ridjan Skov, izvanredna profesorica na Sveučilištu u Aalborgu gdje predaje energetsko planiranje i obnovljive izvore energije.
Serija je djelo Tamare Babun i Une Radić iz zagrebačke produkcijske kuće Wolfgang&Dolly, koje su zajedno pisale scenarij, režirale i producirale seriju. Dakle, cilj je u AHA! Upoznati širu javnost s našim uspješnim znanstvenicima, kako oni žive u zemljama u kojima rade, čime se točno bave, na popularan način, razumljiv svima.
- Htjele smo pokazati kako ljudi koji su rođeni ovdje ili su ovdje počeli sa svojim obrazovanjem sudjeluju ravnopravno u važnim stvarima u svijetu koje se događaju u unapređenju civilizacije. Htjele smo lagano usmjeriti priču na to, ali ne jako ulaziti u problematiku jer netko koga to detaljnije zanima može istražiti na razne načine koji su puno spretniji za to od jednosatne televizijske forme. Također smo htjeli pokazati da, kako je i sama Ana-Sunčana Smith rekla, ljudi ne odlaze iz Hrvatske zato što se kod nas ne može dobro raditi u znanosti, nego zato što je svuda u svijetu za znanstvenike prirodan put odlazak na doktorat i postdoktorski studij u druge zemlje ne bi li se zaista razvili kao znanstvenici. Hoće li se vratiti nakon toga ili ne, druga je vrsta izbora. Htjele smo pokazati i kako izgledaju te sredine u kojima žive i kako ih oblikuju kao pojedince - rekla je Tamara Babun nakon prikazivanja prve epizode serije u Kaptol Boutiqe Cinema u Zagrebu.
Una Radić rekla je kako su se tim projektom obratile i same sebi jer i same nisu kod kuće u tim temama, pa su imale i izvjesnu tremu: - Uvijek postoji taj jedan strah od stvari koje su vam nepoznate, više znam o društvenim nego o prirodnim znanostima. Htjele smo to napraviti tako da se tema približi publici poput nas ne bismo li možda postigle interes kod mlađe populacije. Cijela poanta bila je u tome što danas živimo u instant-kulturi u kojoj je potrebno da ljudi što više razumiju da je za sve potreban trud, vrijeme i da je potrebno ustrajati.
Ivan Đurićić istaknuo je da se radi o četiri različitia znanstvenika u različitim životnim razdobljima, desetljećima života. - I sam sam oduvijek bio znatiželjan. Svaka epizoda je ne samo putovanje u jedan grad, nego i u jedan dio ljudskog i znanstvenog djelovanja o kojem nisam imao pojma te razgovori s nekim vrlo pametnim i zanimljivim ljudima koji imaju svašta za reći o raznim temama, ne samo o onome čime se bave. Beskrajno mi je bilo zanimljivo jer mi je dalo odgovore na mnoga pitanja, a što mi je možda još i bitnije, pomoglo mi je da počnem profilirati pitanja koja sam sebi trebam početi postavljati. Komunikacija upravo s takvim ljudima ono je što nam pomaže da idemo dalje - rekao je Đuričić.
U prvoj epizodi, znači, upoznajemo Dražena Preleca, sam grad Boston, a mnoge će razveseliti i posjet znanstvenika Đuričića poznatom "Kafiću Uzdravlje" iz kultne TV serije. Đuričić je pokušao dobiti odgovor i na pitanje možemo li doista kontrolirati sve odluke u svojem životu, pri kupnji, na primjer, kao i ono za znanstvenika najbitnije – kakav je osjećaj kada dođe trenutak u kojem kaže 'aha!'. A takvi su trenuci, zaključujete i sami, vrlo rijetki.
Prelec je i suosnivač Laboratorija za bihevioralna istraživanja na MIT-u te je sa suprugom Danicom Mijović-Prelec suosnivač i direktor Sloan laboratorija za neuroekonomiju na MIT-u. Ujedno je i znanstvenik čiji je članak 2017. završio na naslovnici prestižnog znanstvenog časopisa Nature. Zavirilo se i u Prelecov privatni život pa upoznajemo i njegovu suprugu, ali doznajemo i da je on doista pravi – netijak! Njegov je ujak, naime, poznati naš glumac Špiro Guberina. Nije Prelec i jedini koji ima takvu medijsku poveznicu, Iva Ridjan Skov sestra je našeg poznatog voditelja Frane Ridjana, pa smo je na pretpremijeri pitali kako je bilo snimati seriju.
Spalionica i skijaška staza
- Trema! Zaista nije lako pred kamerama. Kada se bavim svojim poslom, nemam tremu, no kada sam u bratovu sektoru, ne mogu joj pobjeći. Kada se nešto radi prvi put, možda bi bilo i čudno da je nije bilo - rekla je naša znanstvenica s danskom adresom. - Pristala sam odmah na snimanje serije, iako nikada nisam takvo što radila. Obavili smo i jako puno snimanja, a kada sam vidjela konačan proizvod, jako mi se dopao - kazala je Iva Ridjan Skov. Otkrila nam je i detalj zbog kojeg misli da je dobro gledati i njezinu epizodu.
- Išli smo u spalionicu otpada u Kopenhagenu koja je sve samo ne spalionica kada je gledate izvana, već je zapravo turistička destinacija, skijaška staza koja je i jedan od najviših vrhova u Danskoj. Ljudi će vidjeti da je moguće napraviti energetsko postrojenje i na ovakav način koji nije uobičajen u drugim zemljama, uključujući i Hrvatsku - kazala je.
VIDEO: Kineski predsjednik Xi i Putin jedan drugome 'tepali' : Dragi prijatelju...
