Ovogodišnji festival, ističe NSK, u znaku je Vlade Gotovca, pjesnika, esejista, filozofa, kritičara, govornika i političara. Kroz opus autora, film, glazbu, sliku i glumačko umijeće bit će predstavljena Gotovčeva epoha i ritmovi njegova nemira, napominje NSK te dodaje kako je Gotovac "ispisao svoju biografiju u Okružnom zatvoru u Zagrebu, Gradiški i Lepoglavi, u koje ga je smjestila njegova najiskrenija ljubav prema domovini".
Vlado Gotovac kao pjesnik i govornik otkrivao je čudo riječi te ostao u memoriji hrvatske kulture kao posebna sudbina, ističu organizatori festivala. "Ovogodišnjim festivalom nakratko prekidamo radimo na umjetničkom višeglasju i spajamo Grad i Pjesnika", napominje NSK te dodaje kako bez pjesnika nema gradova.
Tko je bio Vlado Gotovac
Vladimir Gotovac, hrvatski pjesnik, esejist, filozof, disident i političar rođen je u Imotskom, 18. rujna 1930., a preminuo je u Rimu, 7. prosinca 2000.
Prvi svoj rad objavio je 1952. Od 1955. do uhićenja 1972. (kada je bio glavni urednik Hrvatskog tjednika), Gotovac je zaposlen kao novinar i urednik Redakcije kulture i drame na Radioteleviziji Zagreb. Bio je glavni urednik Hrvatskog tjednika za vrijeme Hrvatskog proljeća (posebno je značajan Gotovčev uvodnik Čuvanje nade, posljednjeg izvanrednog broja Hrvatskog tjednika). Kao jedan od Proljećara osuđen je na četiri godine zatvora kao politički zatvorenik, tri godine gubitka građanskih prava, kao i prava zaposlenja u državnoj službi, prava na objavljivanje i zabranu javnog nastupa. Zbog intervjua Švedskoj televiziji 1977., ponovno je osuđen u montiranim političkim sudskim postupku na dvije godine zatvora i četiri godine gubitka građanskih prava.
Vlado Gotovac se konačno zapošljava na Hrvatskoj radioteleviziji kao savjetnik direktora 1990. Kratko nakon toga, izabran je za predsjednika Matice hrvatske (osnovana 1842.). Godine 1992. Gotovac je kao kandidat HSLS-a izabran u Hrvatski sabor. Tamo se prometnuo u jednog od najrječitijih i najvatrenijih kritičara Franje Tuđmana, čiji je režim optuživao za autoritarnost. Kao jedan od najuglednijih opozicijskih političara, godine 1996. daje ostavku na mjesto predsjednika Matice i biva izabran za čelnika HSLS-a. Međutim, za tzv. zagrebačke krize ispostavilo se kako mu nedostaju praktične političke vještine, te je ugled njegove stranke ozbiljno narušen pregovorima koje je vodio s vladajućom strankom HDZ.
Legendarni govor Vlade Gotovca
Vlado Gotovac bio je vrstan, neponovljiv govornik a njegov legendarni govor ostao je svima u sjećanju. Održao ga je ispred tadašnje zgrade Komande V. vojne oblasti Vojnog suda u Zagrebu 30. kolovoza 1991. u povodu prosvjeda majki vojnika koji su silom zadržani u ondašnjoj JNA.
"I kada bih trebao birati da li ću s vama umrijeti ili s ovim strašilima živjeti, izabrao bih smrt", započeo je svoj govor 30. kolovoza 1991. godine pred Komandom 5. vojne oblasti u centru Zagreba.
"Ovi ovdje nemaju od čega umrijeti jer nemaju ni dostojanstva ni ljubavi", rekao je Gotovac pred okupljenim građanima koji su se . "Generali nemaju djecu, ja vas uvjeravam, jer onaj koji tuđu djecu ubija, nema djece. Jer onaj tko tuđe majke ucviljuje, nema majke. Jer onaj tko ruši tuđe domove, nema doma. Sramit će ih se njihova djeca jer nisu im bili očevi. Sramit će ih se njihove žene jer su bili ubojice tuđe djece. Sramit će ih se njihove obitelji jer su uništavali tuđe obitelji", govorio je tada Gotovac.
Napad u Puli
Na izborima 1997. kandidirao se za predsjednika Republike. Za vrijeme izbornog skupa u Puli ga je fizički napao i udarcem u glavu ozlijedio vidno alkoholizirani Tomislav Brzović, pripadnik elitne gardijske jedinice koja je štitila Franju Tuđmana, uzvikujući "Živio Ante Pavelić! Ja sam ustaša, sve ću vas pobiti!". Vandalski čin najoštrije su osudile i međunarodne organizacije, a Ministarstvo obrane napadača je suspendiralo i pritvorilo. U službenoj izjavi MORH-a bilo je pojašnjeno da je HV-ov satnik u alkoholiziranom stanju napao Vladu Gotovca i nanio mu lakše tjelesne ozljede. Pulski Općinski sud Brzoviću je izrekao uvjetnu zatvorsku kaznu od jedne godine i šest mjeseci uz rok kušnje od tri mjeseca. Incident nije imao učinka na izbore, gdje je završio na trećem mjestu iza Tuđmana i SDP-ovog kandidata Zdravka Tomca.
Nakon izbora je došlo do borbe za vlast između Gotovca i Dražena Budiše, koji se zalagao da se HSLS koalicijski veže uz HDZ. Gotovac, koji se tome protivio, je na stranačkoj konvenciji poražen, te je zajedno s pristašama izašao iz HSLS-a i formirao Liberalnu stranku, čiji je postao čelnik.
Gotovac je bio samo veliko laprdalo i sreća je naša što je na čelu države bio velikan Tuđman, da je bio neki maloumnik kao Gotovac nikada nebismo imali svoju državu.