Hrvatski su pčelari proteklu godinu upamtili kao jednu od najlošijih, očajno vapeći “ne ponovila se”, no već sljedeće sezone dogodilo im se upravo to čega su se najviše plašili. Prinosi će ponovno biti ispodprosječni.
– Prošla je godina bila loša, a ova je još gora, koliko god se pčelari trudili. Budemo li na razini lanjskih prinosa, bit će još i dobro – započinje Slavko Stojanović, predsjednik Županijskog saveza pčelara Osječko-baranjske županije i čelnik Pčelarske udruge Pčela.
Korona i promjena klime
Naime, koliki je utjecaj klimatskih prilika na pčelarstvo, pokazuju upravo podaci o proizvodnji meda u Osječko-baranjskoj županiji. Primjerice, 850 pčelara s gotovo 30 tisuća pčelinjih zajednica proizvelo je 1300 tona meda u 2017. godini. Lani, dakle dvije godine poslije, približno isti broj pčelara, ali s oko 3000 pčelinjih zajednica manje, izvagao je samo 430 tona meda. Prosječna je proizvodnja na razini države, pak, nešto više od 8000 tona. Inače, slavonski pčelari proizvedu gotovo polovicu hrvatskog meda. Samo je u Osječko-baranjskoj županiji 700-tinjak pčelara...
Slavko Stojanović vlasnik je 56 košnica na kamionu, u selećoj jedinici. Očekuje kako će, kad sve zbroji, proizvesti oko 40 kilograma meda. U zlatnim godinama “iscurilo” bi iz saća i do 100 kilograma meda.
– Počelo je sve s koronom u proljeće jer zbog propusnica pojedini pčelari nisu stigli na vrijeme odraditi pripreme, a dovoljno je zakasniti i sedam dana pa da se praktički cijela godina upropasti. Ključni je problem pak bila sušna godina. Klima se potpuno promijenila – nastavlja.
Pčelare se u školama, dodaje, uči kako pčelarska godina počinje u kolovozu, no to više nije tako, pomaknula se na rujan.
Med iz Ukrajine dva eura
– Legla su se trebala već početi smanjivati, matica prestati leći jajašca jer prati prirodu, priprema se za zimu, odmara se. No, u mojim su košnicama legla i dalje puna, a bude ih i cijele godine, što je veliki problem jer tada ima i varoe, odnosno grinja koje prave najveće štete pčelarima. Za idealne uvjete potreban nam je period zime u kojem će u kontinuitetu biti približno jednake temperature jer onda se pčela prilagodi i ne izlazi van. No i prošle smo zime svjedočili kako su u prosincu i siječnju temperature znale dosezati 18, pa i 20 stupnjeva, i pčele su se aktivirale, počele leći, a kad jednom krenu polagati jajašca, počinje razvoj društva i više ne staje – pojašnjava Stojanović.
Hrvatska je lani, prema podacima DZS-a, uvezla 1494 tone meda vrijednog 2,9 milijuna eura i izvezla 438 tona meda u vrijednosti 1,7 milijuna eura. U prvih pet mjeseci ove godine u Hrvatsku su pak uvezene 693 tone meda, za 1,3 milijuna eura, i izvezeno 146 tona meda, čija je vrijednost 620.000 eura.
– Hrvatska je samodostatna s 8000 do 10.000 tona meda godišnje, no i dalje uvozimo jer je med, primjerice u Ukrajini, dva eura po kilogramu – zaključuje Stojanović.
to mene netko želi uvjeriti da jedna košnica pčela može dati 100 kila meda..? i 40 u prosjeku je puno po košnici. al mi znamo da su pčelari nakon vinara najveći kupci šećera. ne postoji pčelar koji prodaje med, i donekle živi od pčela, ne kupuje velike količine šećera. pčela ima više nego ikad u povijesti, ljudska selekcija ih je učinila slabim, neotpornim, i pčele se više ne trebaju razlikovati od drugih životinja na farmi. bez tretmana lijekovima i prihrane šećerom, nema meda ni za pčele više. probajte kupiti med od nekoliko različitih pčelara, pa da vidite razliku, svi se kunu da je prirodni med...