Građanski odgoj, povijest civilizacije, filmska umjetnost i niz drugih sadržaja ni ove godine neće se obrađivati u školama. Unatoč bombastičnim najavama o važnim promjenama kurikuluma, odnosno sadržaja pojedinih i uvođenja novih predmeta koje bi učenici u određenoj fazi svog obrazovanja trebali svladati, u ovoj školskoj godini od toga neće biti ništa.
Trogodišnja edukacija
Jednostavno rečeno – svi učenici učit će jednako gradivo i na isti način kako su ga usvajali i prošle godine njihove kolege.
– Za uvođenje promjena u obrazovanju potrebno je malo više vremena i novca. Predmetne kurikulume koji definiraju sadržaje i načine realizacije tek treba donijeti. Promjena će svakako biti, vjerojatno će se odrediti nekoliko fiksnih i nekoliko fakultativnih predmeta, ali o tome je još prerano govoriti – kazao nam je ravnatelj zagrebačke Pete gimnazije Petar Mladinić koji je sudjelovao u izradi Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma.
Dodao je također da uvođenju znatnijih promjena mora prethoditi trogodišnja edukacija nastavnika, a ona će početi tek kad joj zeleno svjetlo da politika, odnosno kad se za to osigura novac.
– U promjene će se morati uključiti i roditelji kako bi se škola što brže prilagodila potrebama i mogućnostima učenika. Ne smije matematika biti bauk, na osnovnoj razini mora je moći svladati svaki učenik, a samo oni koji se odluče za zanimanja u kojima je ona bitna birat će module koji će im omogućiti više razine znanja – objašnjava Mladinić. S izradom predmetnih kurikuluma već se kasni, a zašto, u ministarstvu nisu voljni komentirati. Isto tako nisu raspoloženi ni za razgovor o novom Pravilniku o ocjenjivanju koji bi, kad, prema najavama ovog tjedna stupi na snagu, trebao zamijeniti onaj koji je u upotrebi već petnaestak godina.
Šutnja u ministarstvu
– Pravilnik o ocjenjivanju komentirat ćemo tek kad ga potpiše ministar Fuchs – kratko nam je iz Ministarstva obrazovanja poručio Hrvoje Lovrić.
I dok u ministarstvu vlada šutnja, u prosvjetarskim krugovima novim pravilima ne samo što nisu zadovoljni, nego su i ogorčeni. Učitelji i nastavnici smatraju da se detaljnim propisivanjem što se sve smije, a što ne ruši njihovo profesionalno dostojanstvo i da ih se podcjenjuje. S njima se slaže i čelnik Sindikata Preporod Željko Stipić koji tvrdi:
- Najbolji ministrov potez bio bi kad ne bi donosio nikakav Pravilnik.
Slično je javno kazao i ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović istaknuvši da “dobrim nastavnicima pravilnici nisu potrebni”.
Znaci uvesce djeci novi marksizam i tipss.