Hrvatska i slovenska javnost, posebno štediše Ljubljanske banke, ostali su bez odgovora na niz pitanja koja su se pojavila pošto je otkriveno da novih pregovora o staroj deviznoj štednji neće biti.
Banka za međunarodna poravnanja (BIS) iz Basela odbila je zahtjev Hrvatske da posreduje u sporu sa Slovenijom i drugim sljednicama SFRJ oko stare štednje, što je velik i neočekivan obrat jer su obje strane svoju javnost bile pripremale za Basel kao rješenje problema.
Obmanjivanje javnosti
Automatski se nameće pitanje tko je tu kome radio iza leđa. Jesu li Hrvati nadmudrili Slovence, kako to sugeriraju brojni komentari na slovenskim portalima, ili su pak Slovenci nadmudrili Hrvate, kako smatra ovdašnja javnost? Koja je uloga Basela u svemu tome, zašto su tri mjeseca šutjeli o svojoj mogućoj ulozi arbitra i time omogućili Pahoru i J. Kosor da se zavodljivo smješkaju i obmanjuju sve oko sebe? Premijerka je odbila danas komentirati odluku Basela, suzdržan je i HNB, uz objašnjenje da su njihovi stavovi jasni i nepromijenjeni.
Pahor je izjavio za STA da su za njega pregovori u Baselu još uvijek u igri:
– Mi smo zadovoljni pismom što ga je hrvatski ministar financija Šuker poslao u Basel, a prema kojemu RH pristaje na pregovore i sad je na Baselu da to procesuira. Za odgovor iz Basela ne zna.
Potraživanja Slovenaca
Zastupnik Dragutin Lesar već je prije mjesec dana naslućivao sličan ishod jer je, kaže, imao neke informacije iz Bruxellesa da će Basel oprati ruke. Lesar misli i da ni jedna od strana nije smatrala potrebnim kontaktirati s Baselom prije nego što su ga uvrstili u svoje planove kao mogućeg arbitra.
Po toj interpretaciji, koja nije strana ni slovenskim novinarima, uzeli su zdravo za gotovo zaključak iz 2002., poslije propalih pregovora, da će BIS nastaviti posredovanje ako se pet sljednica SFRJ odluče za nastavak pregovora. Osam godina poslije zaključio je suprotno. Odluka Basela veliko je iznenađenje i za Slovence jer se otvara pitanje gdje se uopće može pregovarati o podjeli jamstava za deviznu štednju? Slovenci su uvjereni da su njihova potraživanja od hrvatskih tvrtki veća od neprenesene stare devizne štednje građana.
castrumFF da je Zlovenija pravna država EU formata ona bi obeštetila sve štediše već odavno a ne bi donosila Ustavni zakon koji onemogućava to i to još 94 godine dakle samo TRI godine nakon osamostaljenja Zlovenije.