Razvija li se u Hrvatskoj antieuropski sentiment, kako je izjavio premijer Plenković u povodu otpora protiv ratifikacije Istanbulske konvencije (IK) ili su protesti protiv IK sastavni dio pluralističkog društva? Jučer od ranog poslijepodneva na splitsku rivu dolazili su ljudi s transparentima protiv IK.
Sanja Bilač, članica građanske inicijative “Hrvatska protiv Istanbulske konvencije”, najavila je dolazak Marka Perkovića Thompsona sa suprugom i petero djece. Kaže da ih podržavaju brojne udruge i pojedinci, među njima branitelji, udovice iz Domovinskog rata, mladi... Splitski taksisti besplatno su dovezli prosvjednike, a uz Clissu, prijevoznika koji je organizirao besplatne autobuse iz Trogira, Omiša, Dugopolja i Stobreča, javili su se i drugi pa su autobusi besplatno dovezli prosvjednike iz Sinja, Trilja, Metkovića, Kistanja.
Oko 18 sati, za kada je zakazan prosvjed, okupljalo se sve više ljudi na rivi. Viđen je saborski zastupnik Hrasta Hrvoje Zekanović koji je napustio vladajuću koaliciju zbog IK. U prvom redu bio je Đuro Glogoški. Među prosvjednicima na rivi bili su i saborski zastupnici Miro Bulj te Bruna Esih kao i Željka Markić koja je izrazila zadovoljstvo brojem okupljenih ljudi koji šalju poruku da nisu zadovoljni politikom vlade.
Biskupi nisu došli
– HDZ vodi politiku SDP-a i HNS-a. To nije normalno – poručila je Markić i zaključila da se vlast udaljila od naroda što pokazuje i splitski prosvjed koji nije usmjeren samo protiv IK.
Prosvjednici su nosili Plenkovićeve slike na kojima piše “Obmana” i transparente “Plenky idi ća”, “Svaka ideologija ne predstavlja napredak društva”, “Franjevačka mladež protiv”, “Stop rodnoj kolonizaciji”.
Među okupljenima bilo je ljudi svih generacija. Sa zastavama je najviše branitelja, ali državne zastave nose i brojne skupine mladih ljudi. Marmontovom ulicom koja ide prema rivi dolazile su skupine prosvjednika. Neki pjevaju crkvene pjesme.
Prosvjed je započeo hrvatskom himnom.
– Počinjemo državnom himnom jer prosvjedujemo protiv onih koji ne žele dobro hrvatskoj državi i narodu - rekla je jedna od predstavnica organizatora, inicijative Hrvatska protiv IK.
“U boj u boj za narod svoj”, skandiralo se, a potom pjevalo “Zovi samo zovi” uoči govora Ivana Turudića, predsjednika Udruge logoraša.
Hrvatski biskupi podržali su prosvjed protiv ratifikacije IK, ali nijedan od njih nije bio na prosvjedu jer su u Zagrebu na proljetnom zasjedanju, ali i zato što Crkva nije organizator prosvjeda, nego civilne udruge.
– Vidite da sam otišao 400 km u suprotnom smjeru – rekao je jučer u šali nadbiskup splitsko-makarski Marin Barišić dodajući kako je prosvjed pravo svih koji svjedoče svoja uvjerenja, ali pritom se ne smije vrijeđati drugoga.
Sociolog Dragan Bagić ne iščitava poput premijera u otporu protiv IK neki novi antieuropski sentiment jer smatra da on postoji u Hrvatskoj od ranih 2000-ih kad se proces ulaska u EU povezao sa suradnjom sa sudom u Haagu.
– Od tada imate eksplicitan antieuropski sentiment kod dijela građana i rubnih političkih aktera. Sada je novo samo to da je taj antieuropski sentiment eksplicitniji unutar HDZ-a ili crkvenih krugova. Postojanje različitih mišljenja i sukobljavanje dio je pluralističkog društva, a drugo je pitanje je li taj pluralizam konstruktivan i kamo vodi – drži Bagić.
Politologinja Smiljana Leinert Novosel znakovito ističe:
– Može se to nekom više ili manje svidjeti, ali očito je da u našem društvu dio ljudi ima drugačije društvene vrijednosti i samo je pitanje za koje ćemo se dominantno opredijeliti kao država. Ne bih od toga radila dramu jer je normalno da u društvu imate različite skupine i poglede na puno toga – kaže. Drži da je nužna tolerancija i razgovor, a ne etiketiranje i govorenje da je nešto ispravno, a sve drugo neispravno.
I sociolog Marko Mustapić smatra da je antieuropski sentiment prisutan u našem društvu od konca 1990-ih, posebno zbog uhićenja i procesa hrvatskim generalima.
– Očito je i da se u proteklih nekoliko godina otpor spram EU, koji bio rezerviran za ekstremnu desnicu i ljevicu, pomiče prema hrvatskom političkom mainstreamu – kaže Mustapić.
Zakašnjela izjava
Iako biskupi nisu bili na prosvjedu, nadbiskup Barišić za izjavu o IK ističe da je glatko tekla.
– Koji će njezin učinak biti, ne znam, ali morali smo to učiniti. Ne znam hoće li pridonijeti zajedništvu, ali je poziv da se razmisli i vidi svestrano te da se pokaže dobronamjernost s naše strane – rekao je Barišić, a na pitanje hoće li biti isključeni iz jedinstva s Crkvom oni koji glasaju za ratifikaciju IK kaže kako oni koji glasaju za i protiv čine to po svojoj savjesti.
Posljednju izjavu nadbiskupa Barišića sociolog religije Ivan Markešić smatra zakašnjelom jer se u demokraciji podrazumijeva glasanje po savjesti, a ne diktatu.
– Crkva je potakla takvu vrstu prosvjeda, što je njezino pravo, ali zašto sad reteriraju? Crkva nije trebala govoriti o isključenju iz sudjelovanja u sakramentima onih koji će glasati za IK – kaže Markešić.
Crkva nije organizator prosvjeda
Prosvjed je pravo svih koji se mogu organizirati, svjedočiti svoja uvjerenja, ali pritom ne vrijeđati drugoga. Nismo mi organizatori, nego civilne udruge, no vidimo da se na civiliziran način izražava kršćanska duša, osjećaji i vjernički stavovi, rekao je nadbiskup splitsko-makarski mons. Marin Barišić o splitskom prosvjedu.
Uvozno katoličanstvo mnogima ne odgovara
Po pitanju euroskepticizma, u pravu je i premijer i oni koji govore o pluralizmu. Društvo nije statično i moramo prihvatiti činjenično stanje, što ne znači da se mi moramo promijeniti. Neke udruge promoviraju "uvozno katoličanstvo" koje mnogima ne odgovara, kaže sociolog religije Ivan Markešić.
Postojanje sukoba – dokaz pluralnog društva
Antieuropski sentiment kod dijela građana i rubnih političara postoji od ranih 2000-ih kad se proces ulaska u EU povezao sa suradnjom s Haaškim sudom. Novo je samo to da je taj sentiment eksplicitniji unutar HDZ-a ili crkvenih krugova. Različita mišljenja i sukobi dokazuju da je društvo pluralno, kaže sociolog Dragan Bagić.
Otpor EU pomiče se prema političkom mainstreamu
Antieuropski sentiment postoji od konca 90-ih. Negativan odnos prema europskim integracijama i modernizacijskim procesima artikulirao se među desnim političarima, a očituje se i u protivljenju IK, što je legitimno. Otpor spram EU pomiče se prema političkom mainstreamu, kaže sociolog Marko Mustapić.
Pokažimo toleranciju, neki imaju drukčije vrijednosti
Pročitala sam o antieuropskom sentimentu, ali to su normalna kretanja u europskom društvu. Dio ljudi ima drukčije vrijednosti i pitanje je za koje ćemo se opredijeliti kao država. Ne etiketirajmo i ne govorimo da je nešto ispravno, a sve drugo neispravno, kaže profesorica Smiljana Leinert Novosel.
I Orban je kao i Merkel europska vrijednost
U Hrvatskoj se ne razvija antieuropski sentiment. I Orban je europska vrijednost kao što je i A. Merkel. Dok je takvih kao Orban, nitko više nema pravo reći da je samo jedna strana europska. Plenkoviću je u uhu da je Europa oznaka nečeg što je dobro samo po sebi. A nije, niti je uvijek bila, rekao je analitičar Žarko Puhovski.
Hoće li iti jedan jedini medij prenijeti one 4 jasno i kratko iznesene točke s ciljevima i porukama prosvjeda? Hoće li iti jedan jedini medij nepristrano reći istinu? Hoće li iti jedan jedini medij dati objektivnu vijest bez sugestija i i komentara? Neće. Mi živimo pod medijskom okupacijom i medijskim terorom. Čitam i gledam izvještaje sa skupa i niti jedan nema nikakve dodirne točke sa stvarnim događajem. Niti jedan medij nije prenio ni srž ni bit. Ovo su baš one gebelsovske laži. "Nema veće laži od poluistine." Da je u Hrvatskoj nekim čarobnim štapićem uklonit SVE medije na mjesec dana - ova bi zemlja ozdravila. Jedina sorta gora od uhljeba, lopova, ubojica i političara, i to puuuno gora, su "novinari"