Sindikati su prekinuli pregovore s Vladom o izmjenama Zakona o radu i zatražili susret s premijerom. Što traže, objašnjava Krešimir Sever, šef sindikalne pregovaračke ekipe.
U čemu je predmet spora u pregovorima?
- Pregovori s ministrom Vidovićem tekli su dobro dok nismo došli do najosjetljivijih tema: otkaznih rokova, otpremnina i naknade za nezaposlene, jer ministar kaže da nema ovlasti pregovarati o većim iznosima od predloženih. Tražimo stoga susret s premijerom, do kojega bi trebalo doći za koji dan, kako bi nam odgovorio na nekoliko pitanja. Zbog čega nam nitko nije rekao da su pozicije zacementirane? Sabor je također donio zaključak da se pregovara o svim otvorenim pitanjima. Ako je Vlada i preuzela neke obveze prema MMF-u i Svjetskoj banci, premijer bi ih morao upozoriti da tvrdoglavo inzistiranje na njima donosi veću štetu nego korist. Postignemo li dogovor o svim bitnim pitanjima, doći ćemo do cjelovitog rješenja koje je svima u interesu.
Za razliku od prijašnje ratoborne retorike, sada ste popustljivi?
- Sindikati vide što se oko nas događa i nismo na zastarjelim rigidnim pozicijama kao što nam neki spočitavaju. Mi jednostavno tražimo cjelovito rješenje i ne pristajemo da se Zakon o radu mijenja danas, a ostala poboljšanja odgađaju za neka druga vremena. Svjesni smo da ćemo s otkaznim rokovima i otpremninama morati ići naniže, ali ne možemo popuštati ako ništa ne dobijemo zauzvrat. I sindikati bi, jednako kao i Vlada i poslodavci, željeli da se dogovor postigne. Nismo odustali od priprema za opći štrajk, ali štrajk nam nije cilj, već da se stvore drukčiji uvjeti, da se stvori sigurnost. Ako radnici već ostaju bez posla, država im treba omogućiti sigurnost za vrijeme dok ne rade, ali i mogućnost da se ponovno brzo zaposle.
Zapelo je i na visinama naknada za nezaposlene. Što predlažu sindikati?
- Za radnike s više staža tražimo da se vrijeme primanja naknade poveća na 16 mjeseci, sa sadašnjih 12 mjeseci. Usto, tražimo da se ne pogoršavaju uvjeti za trajne naknade za starije nezaposlene jer se stanje s njihovim zapošljavanjem neće promijeniti preko noći. Naknada za nezaposlene posljednji se put mijenjala 1996. godine. Naš je prijedlog da se visina naknade veže uz prosječnu plaću u državi i korigira s kretanjem plaća. Najniža naknada ne smije biti ispod 20, a najviša iznad 32 posto prosječne plaće u državi, što je oko 1250 kuna.
Vladi su uvjereni da će do kraja mandata uspjeti spustiti broj nezaposlenih ispod 300 tisuća. Je li to realno?
- Bojim se da nije. S promjenama Zakona o radu sigurno neće odmah doći do povećanog zapošljavanja, ali će se tvrtke rješavati viška radnika, pogotovu starijih. Najavljuje se restrukturiranje javnih poduzeća i smanjivanje broja zaposlenih u državnim službama, a te će grupacije radnika, bez dodatne edukacije, teško pronaći novi posao. Administrativno se nezaposlenost može smanjivati brisanjem iz evidencije ljudi koji zarade više od 900 kuna ili koji se ne jave na burzu, ali to ne može biti cilj. Nama je cilj povećanje ukupne zaposlenosti u državi, a ne fiktivno smanjivanje nezaposlenih.
Pred nama su izbori. Kako ocjenjujete rad koalicijske Vlade?
- Puno su toga obećali, a malo ostvarili. Kao olakotnu okolnost treba im se uzeti u obzir loše naslijeđe, ali pripadam onima koji misle da se moglo više. Stvoren je velik vanjski dug, uvoz dramatično raste, a stagnira izvoz, nezaposlenost se nešto smanjuje, ali je i dalje velik problem. To su ključni problemi za koje Vlada nije našla rješenja, a ne postoji ni zakonska stabilnost koja bi pridonijela intenzivnijem ulaganju.
Neki sindikalisti spominju stvaranje sindikalne izborne liste.
- Pet središnjica nije nikad ozbiljno razgovaralo o uključenju sindikata u izbore. Kad je u pitanju moj sindikat, Nezavisni hrvatski sindikat, nećemo podržati ni jednu političku stranku, ali ćemo pozvati članove da izađu na izbore.
Ljubica Gatarić
