Prije koji mjesec primio je odlikovanje iz ruku predsjednika Zorana Milanovića, kao ratni zapovjednik specijalne postrojbe HVO-a, zbog uloge koju je ta jedinica odigrala u Oluji, a sada je u Hrvatskoj i službeno osumnjičen zbog ratnog zločina.
On je Zlatan Mijo Jelić (50), koji od 2012. živi u Hrvatskoj, u BIH je protiv njega bila podignuta optužnica zbog ratnog zločina protiv čovječnosti. Hrvatska je na zamolbu BiH, preuzela kazneni progon Jelića, a to konkretno znači da je kazneni progon protiv njega preuzeo ŽDO Zagreb, sada je protiv njega pokrenuta istraga. Sumnjiči ga se za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika.
Tužiteljstvo u Sarajevu je 2015. podiglo optužnicu protiv Jelića i to na temelju istrage koju je započelo tužiteljstvo Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY). Ta istraga je potom prepuštena BiH, nakon čega je Jelić optužen za ratne zločine nad civilima bošnjačke nacionalnosti na području Mostara.
Prema BiH optužnici Jelić se teretio da je kao zapovjednik 1. djelatne bojne vojne policije HVO-a te 1. lakojurišne bojne vojne policije od svibnja 1993. do ožujka 1994. postupao protivno odredbama međunarodnog humanitarnog prava i ženevskih konvencija o zaštiti civila tijekom ratnih sukoba. U optužnici je navedeno da je zapravo bio zapovjednik svih postrojbi HVO-a na području Mostara u vrijeme "širokog i sustavnog napada" na civilno stanovništvo bošnjačke nacionalnosti na području tog grada kad su počinjeni brojni zločini. Tužiteljstvo je tvrdilo da su postrojbe HVO-a provodile etničko čišćenje i progonile Bošnjake na teritorij pod nadzorom Armije BiH. Pritom je veliki broj bošnjačkih civila zatočen u logore te izvrgnut zlostavljanju i prisilno odvođen na radove na prvoj crti bojišnice. U optužnici je navedeno i da su bošnjački zatočenici tada prisiljavani da odjeveni u odore HVO-a bacaju zapaljive predmete na objekte pod kontrolom Armije BiH što ih je izlagalo smrtnoj opasnosti.
Tužiteljstvo BiH u optužnici je navelo kako je Jelić osobno odobrio odvođenje 50 Bošnjaka na prisilni rad na prvoj crti bojišnice, pri čemu je ubijeno najmanje pedeset zatočenika, dok ih je 188 teže ili lakše ranjeno, a još 40 su pripadnici HVO-a teško zlostavljali. Zatočeni Bošnjaci, kako stoji u optužnici, morali su pod prisilom raditi i na imanjima dužnosnika HVO-a te su morali odvoziti opljačkane stvari iz domova protjeranih Bošnjaka i Srba. Prema navodima BiH tužiteljstva, Jelić se za sve te zločine znao, odobrio ih je i nije ništa učinio da ih spriječi niti da kazni počinitelje. Optužnica koju je BiH tužiteljstvo podiglo protiv Jelića bila je jedna od najopsežnijih koja je bila podignuta zbog ratnih zločina na području Mostara, a predlagalo se ispitivanje 200 svjedoka.
S obzirom na to da je predmet sada prepušten našem pravosuđu, koje je protiv Jelića pokrenulo istragu, bit će zanimljivo vidjeti što će od dokaznog materijala koje je prikupilo BiH tužiteljstvo, koristiti ŽDO Zagreb, ako će išta od toga koristiti.
Jelić je inače prije par mjeseci kada je zbog odlikovanja aktualizirana priča oko optužnice, kazao da se ne boji odgovornosti jer nije ni zapovjedio niti počinio zločin. Naveo je i da je riječ o montiranome političkom procesu. Optužbe da je počinio ratni zločin, okarakterizirao je špekulacijama i izmišljotinama.
- To su špekulacije i izmišljotine. 2014. moja je optužnica prebačena u Hrvatsku te je odbačena kao neosnovana jer nema elemenata da sam počinio kazneno djelo ratnog zločina. Potom je optužnica vraćena u BiH, koja ju je ponovno aktivirala, a čim je podignuta krajem 2015. tražio sam da se prebaci u Hrvatsku - kazao je tada Jelić.
Dok su srbi i bošnjaci diljem BiH ubijali, mučili, pljačkali Hrvate, Hrvati su primili tisuće muslimana i pružili svu humanitarnu pomoć.