Kad ga je premijer jučer pozvao kako bi mu ponudio vodeće
mjesto u MUP-u, Tomislavu Karamarku bila su potrebna oko dva sata da bi
se odlučio. Toliko je, naime, trajao njegov razgovor s premijerom, u
kojemu se govorilo i o ekipi koja bi se prihvatila toga zahtjevnog
posla. Kad je dogovoreno da će ravnatelj policije biti Vladimir Faber,
Karamarko i Sanader stisnuli su ruke. I to je bio znak da su se
dogovorili.
Tako je nastala najuža jezgra novoga tima za borbu protiv kriminala i
mafije. U najuži tim ulaze, naravno, i novi ravnatelj SOA-e Josip
Buljević te dr. Ivan Šimonović, budući ministar pravosuđa. Ne zna se
točno koliko je njemu bilo potrebno da prihvati Sanaderovu ponudu, no
čini se da je ta odluka pala još brže.
– Ako je premijer i imao otprije u planu posegnuti za smjenom u
pravosudnom resoru, vjerujte, ja sam o tome doznao tek u ponedjeljak
poslijepodne – kazao nam je dr. Šimonović. Na ponuđeno mu mjesto
pristao je, čini se, u prvom redu pod utjecajem situacije u kojoj se
cijela Hrvatska zatresla od šoka i straha, i u kojoj mu je njegova
građanska odgovornost nalagala da prihvati poziv i nešto poduzme.
Hoće li i Šimonović predložiti premijeru da mu dopusti pojačati ekipu
najbližih suradnika u Ministarstvu pravosuđa? Vrlo vjerojatno, jer na
takvim je mjestima nemoguće funkcionirati bez dobroga tima.
No Šimonović vjerojatno neće otkriti planove prije nego što
ga Sabor potvrdi. Ono što je izvjesno, to je da će pred Šimonovićem i
stručnjacima iz Ministarstva pravosuđa jedan od prvih zadataka biti
izrada antimafijaškog zakona. Iako je premijer najavio taj zakon kao
gotovu stvar, zasad, čini se, postoji samo ideja, koju dočekuje velika
skepsa upravo unutar ekspertnih krugova.
Jedan od stručnjaka za kazneno pravo s kojim smo razgovarali podsjeća
da postoji Zakon o USKOK-u, koji je i zamišljen kao svojevrsni
antimafijaški zakon, te da je institucionalna podloga za antimafijašku
borbu stvorena osnivanjem USKOK-a – Ureda za suzbijanje korupcije i
organiziranog kriminala. Najava antimafijaškog zakona iskorištena je za
dnevnopolitičke svrhe, tvrdi drugi pravnik, koji je također krajnje
sumnjičav prema dometima novoga zakonskog projekta.
U Banskim dvorima međutim kažu da je zadatak stručnjaka u Ministarstvu
pravosuđa “proučiti iskustva drugih zemalja, Italije koja ima
antimafijaški zakon i država koje su to riješile drugim zakonima”. Na
temelju nalaza te stručne ekipe doći će se do zaključka što još
nedostaje u hrvatskom zakonodavstvu da bi borba protiv kriminala bila
efikasna.