Uvođenje poreza na nekretnine 1. siječnja 2016., što je Hrvatska obećala Europskoj uniji u Programu konvergencije iz travnja 2014., a Europska komisija i Vijeće potom uvrstili među 8 ekonomskih preporuka koje Hrvatska treba ispuniti, još uvijek nema političku podršku u hrvatskoj Vladi, zaključuju u najnovijem dokumentu stručnjaci EK koji nadziru Hrvatsku. Komisija je, naime, upravo objavila prvo izvješće o još jednoj od procedura ekonomskog nadzora u kojoj se nalazi Hrvatska, a koja se zove Procedura ispravljanja makroekonomskih neravnoteža (MIP).
"Uvođenje vrijednosnog poreza na nekretnine od siječnja 2016. još uvijek prati oblak nesigurnosti", piše u tom dokumentu, što odražava izjave neimenovanih izvora iz Bruxellesa koji su prošli tjedan, prilikom objave prilično nepovoljne ekonomske prognoze za Hrvatsku, također spomenuli "klimu nesigurnosti" oko Vladinih reformi.
Ovaj najnoviji dokument podsjeća da je hrvatska Vlada obećala kojim će koracima uvoditi porez na nekretnine, a jedan od tih koraka je i pilot projekt, no "logistički i tehnološki problemi, poput stvaranja odgovarajuće baze podataka, mogli bi odgoditi pravovremeno uvođenje poreza", zaključuje dokument. "Dodatno, čini se da se još uvijek čeka politička podrška za ovu mjeru".
Čitavo ovo izvješće, a ne samo dio koji se odnosi na porez na nekretnine, zvuči vrlo kritično prema Hrvatskoj. No, sugovornici koji su upoznati s pisanjem tog dokumenta odbacuju tvrdnje da su bili vrlo kritični i kažu da su "vrlo realistični", odnosno da su objektivno nastojali pobrojati što sve hrvatske vlasti rade dobro, a što ne.
Ovo je prvo izvješće u kojemu Komisija taksativno nabraja napredak Hrvatske u ispunjavanju 8 ekonomskih preporuka koje je Bruxelles dao Zagrebu u lipnju ove godine.
Komisija podsjeća da još uvijek čeka da Vlada definira mjere poboljšanja održivosti mirovinskog sustava. Komisiji je najavljena i "harmonizacija posebnih mirovinskih prava vojnih i policijskih časnika", što je reforma koja bi trebala biti usvojena do prosinca 2014. ali, piše u dokumentu EK, "konkretni planovi još nisu otkriveni, što povećava znatnu nesigurnost oko njihova pravovremenog usvajanja".
U dokumentu se analiziraju i mjere u zdravstvu koje se, priznaje EK, "pripremaju", ali "njihova ukupna ambicija je ograničena", što drugim riječima znači da nisu dovoljne. Jedna od tih mjera je prebacivanje HZZO-a izvan državne riznice, što Komisija ocjenjuje ovim riječima: "To će u praksi povećati proračune bolnica, čime se smanjuje rizik od (gomilanja) dugova, ali to će donekle i ukloniti pritisak za poboljšanje isplativosti bolnica". Spomenuti dugovi u zdravstvu iznose oko 1 posto BDP-a i, zaključuje EK, "uglavnom se rješavaju tako da se povećava proračun".
Komisija priznaje da je Hrvatska učinila napredak usvajanjem novog Zakona o radu, ali i upozorava da treba definirati daljnje mjere za povećanje zaposlenosti, a te mjere će biti definirane na temelju analiza koje se još izrađuju.
Komisija kritizira i sporost u uklanjanju parafiskalnih nameta. Poboljšanje učinkovitosti javnih poduzeća odvija se u "ograničenim koracima" i njihovo restrukturiranje kasni, zaključuju stručnjaci iz Bruxellesa. Također, postoji i opasnost kašnjenja obećane reforme javne uprave i antikorupcijskog okvira.
"Sveukupno gledajući, postoji jasna potreba za ubrzanjem reformi", zaključuje se u ovom izvješću Europske komisije. "Iako je proces pokrenut, potrebni su znatni politički i administrativni napori kako bi se potrebne strukturne reforme ostvarile u cijelosti i učinkovito".
To znaci da ko ima veliku vrijednost u nekretninama a male prihode, morati da prodaje nekretnine da mu ne bi bile oduzete u slučaju da nema dovoljno novca da plati porez.