Bankari su pozdravili formiranje nove vlade povratkom na tržište kapitala i upisom trezorskih zapisa u znatno većem udjelu nego što su tu činili proteklih mjeseci. Ministarstvo financija planiralo se jučer zadužiti za pola milijarde kuna na rok od godinu dana, a na kraju su povukli 668 milijuna kuna po kamatnoj stopi od 1,35 posto. Na domaćem tržištu novca razina likvidnosti u sustavu premašila je 10,7 milijardi kuna što je najviše u proteklih 20 godina, tako da ne čudi izniman interes banaka i ostalih financijskih institucija za državne vrijednosne papire kao i lagani pad kamatnih stopa. Posljednje Lalovčevo zaduženje putem trezorskih zapisa prošlo je uz kamatu od 1,46 posto. Inače, nova je vlada zatekla 18,95 milijardi kuna duga unutar trezorskih zapisa i u svom prvom tjednu mandata povećala je kunski kratkoročni dug za 80 milijuna kuna, na 19,03 milijarde kuna. Za razliku od iznimno uspješne aukcije kunskih trezorskih zapisa, eurska je aukcija protekla lošije. Umjesto traženih 10 milijuna eura, država je na domaćem tržištu kapitala posudila samo 2 milijuna eura uz kamatnu stopu od 0,40 posto. Sljedeća će aukcija biti idućeg tjedna, 2. veljače. Nakon neuspješne devizne aukcije, saldo upisanih trezorskih zapisa u eurima smanjio se za 9,8 milijuna eura, na 100,4 milijuna eura. Jednako kao za građane i poduzetnike siječanj je škrt mjesec i za državni proračun pa su u prva dva mjeseca kratkoročne pozajmice putem trezorskih zapisa češće nego u ostatku godine.
Banke su od polovice prošle godine nerado kupovale trezorske zapise jer su im donosili malu zaradu, ali očito su se predomislili jer je bolja ikakva kamata nego da novac stoji na računu središnje banke. Godina je počela dodatnim padom kamatnih stopa zbog ogromne ponude novca do koje je došlo i zbog čestih repo aukcija središnje banke, koje su pokrenute nakon što je počela konverzija. Zaduživanje putem trezorskih zapisa uvijek je bio lakši dio posla, dok je plasman državnih obveznica, bilo na domaćem ili stranom tržištu, zahtjevnija operacija. Ove godine državi dolaze na naplatu dvije domaće obveznice i kreditna zaduženja, a tek će se u proračunu vidjeti hoće li država izlaziti na strano tržište ili će svoje financijske potrebe podmirivati kod kuće.
E sad da čujem desnu ekipicu koja je pljuvala po Lalovcu! A ja ću opet braniti i ovog ministra dok god uspijeva recinanciranje po manjim kamatama od G. Šukera s početka krize i njegovih skoro 7%...i jedva čekam proračun bez deficita :-)