Rusija je još jedan korak bliže tome da ima vlastiti neovisni internet. Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je potpisao zakon kojim se omogućava kreiranje vlastite internetske mreže koja ne bi ovisila o svjetskoj mreži i koja se može, ako se to želi, isključiti iz svjetske mreže. Takav potez stvaranja ruskog weba – Runeta, protekli mjesec odobrili su i ruski zastupnici. Vlastitu mrežu stvaraju ne bi li se zaštitili od vanjskih restrikcija i napada, a ono što Kremlj želi dobiti jest – održiv, siguran i potpuno funkcionalan lokalni internet. Zakon koji je dobio i predsjednički potpis u primjenu bi trebao krenuti u studenome ove godine, izvijestila je ruska agencija RIA-Novosti. Rusi će uz autonomni internet osnovati i nadzorno-upravljački centar koji će dodatno nadzirati Roskomnadzor, ruska telekom agencija. Ta je državna agencija, prema novom zakonu, zadužena za osiguravanje dostupnosti komunikacijskih usluga u Rusiji u tzv. ekstremnim situacijama. A u ekstremnim situacijama smjet će potpuno onemogućiti cirkuliranje internetskog prometa izvan Rusije i u Rusiju, znači ostaviti ga tek u lokalnim uvjetima. Usto, prema novom paketu zakona, informacije državnih službi i tvrtki u državnom vlasništvu na internetu bit će kriptirane, kaže RIA. Rusija je već osjetila ograničenja internetskog sadržaja u prošlosti, što znači da je već bilo filtriranja i ograničenja, tvrde aktivisti za slobodni internet. Koji se sada boje da će neovisni ruski internet zapravo postati nalik onom koji se njeguje u Kini, točnije vrlo ograničenog pristupa i protoka informacija uz potpunu kontrolu sadržaja. Vjeruju da će uspostavom centra koji će nadzirati ekstremne situacije s mogućnošću nadzora cjelokupnog prometa cenzura biti zapravo ozakonjena, i to u oba smjera: i ono što prolazi do ruskih korisnika kao i ono što Rusi žele plasirati globalnom svijetu.
Svi kopiraju Kineze
Kako pojašnjava Gordan Akrap, predsjednik Instituta za istraživanje hibridnih sukoba, Rusi su vrlo mudro odlučili napraviti paralelan internetski sustav, što promišljaju već nekoliko godina. Ukratko, nastoje stvoriti nacionalni digitalni suverenitet svjesni što je sve moguće raditi na internetu. U cijelu priču žele uvući sve zemlje BRIC-a (uz Rusiju to su Brazil, Indija i Kina) te stvoriti zajedničku internetsku platformu. Budući da je internet peta bojišnica svjetskog ratovanja, i na njoj se ne radi o defenzivnim, već o ofenzivnim bitkama, paralelni sustav veliko je upozorenje i demonstracija moći. Za komentar smo zamolili i Božu Kovačevića, stručnjaka za međunarodne odnose i nekadašnjeg veleposlanika u Moskvi. – S obzirom na svjetske trendove, nije iznenađujuće da je Ruska Federacija donijela takav zakon. I zapadne zemlje predvođene SAD-om smišljaju načine kako da onemoguće objavu neprimjerenih sadržaja i lažnih vijesti na webu. Svi su zdušno kritizirali kineski firewall, a sada svi pokušavaju kopirati upravo Kineze. Ako to stavimo u kontekst rastućeg protekcionizma, onda i ovakva rješenja u kibernetičkoj sferi potvrđuju da Zapad odustaje od koncepcije globalizacije. Kao što se napušta ideologija slobodne trgovine, tako se napušta i ideologija slobodnog i neograničenog interneta, a Rusija u tom pogledu slijedi trendove – smatra Božo Kovačević, predavač na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld te dodaje: – Osvrnemo li se u povijest, vidjet ćemo da je jačanje protekcionističkih mjera redovito dovodilo do ratova, ali s druge strane postojanje nuklearnog naoružanja za cijelo vrijeme trajanja hladnog rata pa do danas bilo je brana zbog koje se velike sile nisu ohrabrile ratovati jedne protiv drugih, a nadam se da će i ubuduće biti tako – zaključuje Kovačević. Novi ruski internetski zakon, dakle, omogućit će središnju kontrolu nad cijelim internetskim prometom te u biti ukloniti potrebu za slanjem i primanjem podataka s inozemnih poslužitelja. Ta kontrola jasno bi uvela nadzor prometa i cenzuru mjesta koja bi mogli posjetiti ruski korisnici.
Potpuna kontrola nemoguća
Prema pisanju moskovskog Timesa, Rusija je sredinom 2014. provela vježbe kako bi testirala reakciju zemlje na mogućnost isključivanja interneta. Uspjela je, no vratila se online za pola sata. – Kada se radi o kontroli sadržaja, Kina, Turska, cijeli sjever Afrike i Sjeverna Koreja godinama već filtriraju sadržaj, i to vrlo aktivno. Ne čudi stoga ni da se Rusija tome priklonila – kaže komunikacijski savjetnik Marko Rakar koji smatra da u konačnici takva ograničenja nemaju učinka. Internet je beskrajno složen i birokracija nema efikasan način da ga dugoročno blokira, mjere ograničenja se uvijek mogu zaobići. Dakle, može se onemogućiti i otežati pristup sadržaju i tako dobiti malo na vremenu – smatra Rakar i dodaje: – Kinezima je uspjela izolacija od nekih zapadnih servisa, ali zato što su građanima ponudili kvalitetan zamjenski proizvod.
Putin želi da uspostavi još veći diktaturu i kontrolu