Reviziju komunističke osude blaženog kardinala dr. Alojzija Stepinca u petak je od Županijskog suda u Zagrebu tražio njegov nećak Boris Stepinac, jer to mogu tražiti jedino nasljednici, a tek ako ih nema, udruge za ljudska prava. Ako je revizija utemeljena, sporna osuda na 16 godina strogog zatvora bit će poništena. O tomu odlučuje tročlano vijeće pod predsjedanjem Ivana Turudića, a pozivi su upućeni za petak.
Montirani politički proces
Revizija ništa neće promijeniti kod štovatelja blaženog Stepinca pa osuda, osim kao dokaz mučeništva, nije bila od utjecaja na proces beatifikacije. Toga su 14. veljače 1992. bili svjesni i donositelji saborske Deklaracije kad su ispravili povijesnu nepravdu “iako hrvatski narod i Katolička crkva nikada nisu priznali osudu nadbiskupa Stepinca”. Deklaracijom je rečeno da je bila riječ o nepravednoj osudi u montiranom političkom procesu čime je “nanesena nepravda i uvreda i hrvatskom narodu”, a cilj je bio i “uništenje Katoličke crkve kao vjekovnog čuvara i zaštitnika očuvanja identiteta i slobode hrvatskog naroda”.
– Veličanstveno je to što je Hrvatski sabor napravio, ali treba se znati istina o Stepincu. Njegova obitelj samo to želi, a ne nekoga optuživati. Mi starimo i neće biti mogućnosti da mlađe generacije to učine jer pravu istinu znamo mi koji smo to proživljavali. Sad je trenutak za to i zbog polemika dviju Crkvi te povlačenja neistina. U tom je procesu saslušano 50 svjedoka protiv kardinala, a oni koji su trebali nešto reći u njegovu korist, Srbi i Židovi, nisu imali to pravo – kazao nam je jučer Boris Stepinac o razlozima traženja revizije koja ranije nije tražena jer im se nakupilo svega i zbog prešućivanja i iskrivljavanja u medijima, nakon svega kroz što je obitelj prolazila od 1945. Sada sa zebnjom prate postupak pape Franje:
– Ali kad zrelo razmislim, to treba tako biti, saslušati obje strane. Samo vjerodostojni svjedoci i dokumenti mogu dokazati pravu istinu – kaže Boris Stepinac. Reviziju je podnio zahvaljujući intervenciji koju je Željko Horvatić, jedan od naših najvećih kaznenopravnih autoriteta, realizirao preko tadašnjeg potpredsjednika Hrvatskog sabora Vladimira Šeksa. Revizija je 2009. vraćena u novi Zakon o kaznenom postupku te su izbačeni rokovi za podnošenje.
To je bio i zahtjev znanstvenog skupa iz prosinca 2008. u Lepoglavi o kardinalu Stepincu. Pišući o tomu 2009. u Glasu Koncila pod naslovom “Omogućena je revizija procesa kardinalu Stepincu”, Horvatić se čudio što tako značajna izmjena “in favorem zaštite ljudskih prava, pravednosti i vladavine prava” nije uočena od medija. Upozorio je tada da revizija nije obnova postupka jer nema potrebe za “rekonstrukcijom” glavne rasprave i ponovnim izvođenjem dokaza.
Horvatić o osudi Stepinca
“Razmatra se ranija presuda (u predmetu Stepinac ona iz 1946. godine) i, ako se utvrdi da se ona temelji na pravnim i činjeničnim razlozima koji su u suprotnosti javnom poretku Republike Hrvatske, revizija se smatra opravdanom. U slučaju o kojem govorimo ne postoje nikakve mogućnosti da bi ishod revizije bio drugačiji”, zaključio je prof. Horvatić. Reviziju osude Alojzija Stepinca nije doživio jer je preminuo u travnju ove godine.
>> Nećak zatražio poništenje komunističke osude blaženog Stepinca
Komunizam i komunisti su osuđeni u svim državama članicama EU. Vrijeme je da se i kod nas sudi ubojicama i zločincima odgovornima za smrt stotina tisuća civila.